1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Za širenje EU-a nužni napori sadašnjih članica

Daljnje širenje EU-a ne ovisi samo o spremnosti zemalja kandidatkinja, već i same Unije. To je glavni naglasak s novinske konferencije Martina Schulza, predsjednika Kluba socijaldemokratskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Martin Schulz, predsjednik Kluba socijaldemokratskih zastupnika u EP

Martin Schulz, predsjednik Kluba socijaldemokratskih zastupnika u EP

Taj zastupnik iz Njemačke poznat je po svojim beskompromisnim stavovima, a također je jedan od onih europskih političara koji se vrlo jasno izjašnjavaju protiv svakog daljnjeg širenja EU-a. On objašnjava svoje razloge: “Danas na temelju ugovora iz Nizze imamo većinsko odlučivanje među Dvadesetpetoricom, uskoro Dvadesetsedmoricom, koje predviđa da je za neku odluku potrebno najmanje 72 posto glasova. Istodobno ta većina mora također predstavljati najmanje 68 posto stanovništva Unije. Vjerojatnost da se to postigne manja je nego dobitak na lotu. Osim toga, na primjer, glas Malte s 300.000 stanovnika vrijedi isto koliko i glas jedne države s milijunskim stanovništvom. To je zapravo nastavljanje principa jednoglasnosti, ali drugim sredstvima".
Zato se Schulz zalaže za istu onu politiku koju je kao svoj cilj za vrijeme predsjedanja Unijom početkom 2007. najavio i službeni Berlin: traženje dogovora koji bi omogućio usvajanje Europskog ustava. Schulz ističe: “Unija mora biti hitno reformirana, jer bez tih reformi daljnja proširenja jednostavno nisu moguća."

Schulz: “Nisam protivnik proširenja!”

Zbog takvog stava njemačkog zastupnika u Europskom parlamentu, Schulza mnogi smatraju oštrim protivnikom daljnjeg širenja EU-a. On to opovrgava, posebice što se tiče područja jugoistočne Europe, te naglašava: "Već sama perspektiva mogućeg pristupa balkanskih država Uniji pokazala se kao vrlo jaki faktor pacifikacije. Jer, upravo se u okviru EU-a najbolje mogu spriječiti etnički, teritorijalni i vjerski konflikti koji su bili osnova raspada bivše Jugoslavije.”
Zato Schulz posebno ističe: "Mogu shvatiti da to za balkanske države zvuči kao odbijanje članstva, ali to nije tako. Naprotiv, to je poziv onima koji te zemlje žele u Uniji da što prije stvore odgovarajuće pretpostavke. Primjerice, Velika Britanija i Poljska žele što brže daljnje proširenje Unije. One ga mogu odmah i imati, ali samo na osnovu onih reformi koje su nužne da bi EU za taj korak uopće bio spreman."

Budućim se članicama neće gledati kroz prste

Na pitanje koliko su opravdane kalkulacije nekih država koje žele u EU da će im se možda progledati kroz prste kao što je to bio slučaj s Rumunjskom i Bugarskom, Schulz je odgovorio: "Rabata neće biti, a i nema ga. Rumunjska i Bugarska su prošle enormne procese prilagođavanja, a osim toga postoje i zaštitne klauzule koje predviđaju ukidanje financijske pomoći ukoliko te zemlje neće poštivati zahtijeve na planu pravosuđa, uprave, policije, poljoprivrede ili prometne infrastrukture. Za razliku od deset država koje su prethodno primljene u EU, Rumunjska i Bugarska će biti podvrgnute strogoj kontroli."
O Europi Dvadesetsedmorice, njezinim šansama ali i ograničenjima bit će riječi i na predstojećoj konferenciji europskih socijalista idućeg tjedna u Berlinu, na temu „Europa kao globalna mirovna sila i socijalno gospodarstvo”.

Dobre šanse Hrvatske za ulazak u EU

O konkretnim izgledima Hrvatske za članstvo u EU Schulz se nije želio izjasniti. On je rekao da je u stalnom kontaktu s Vladom u Zagrebu koja podršku za pristup traži kako od konzervativne tako i od lijeve strane u europskoj politici. Schulz je zaključio: “Hrvatska ima dobre šanse za pristup Uniji, to hrvatska Vlada vrlo dobro zna. Imamo dobre kontakte s Vladom kao i oporbom. No, za Hrvatsku važi kao i za sve druge koji bi željeli u EU: bez prethodne reforme same Europske unije, odnosno bez novog Ustava, neće biti ni proširenja."