1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto u Bundestagu nema privatnih poduzetnika?

Zastupnici u parlamentu bi trebali biti predstavnici naroda - svih slojeva, svih struka i svih dijelova društva. Ali u njemačkom Bundestagu sjede uglavnom učitelji i pravnici - i to oni u državnoj službi.

Cemile Giousouf nije prosječna njemačka političarka. Razlog nije samo taj što je muslimanka i članica Kršćansko-demokratske unije (CDU). Postoje dva razloga zbog kojih Cemile Giousouf nije prosječna zastupnica njemačkog parlamenta: ona je žena i kao 35-godišnjakinja prilično mlada zastupnica. Kada se međutim gleda zastupljenosti profesija, onda ona spada u apsolutni prosjek njemačkog Bundestaga.

Cemile Giousouf

Cemile Giousouf

I u 18. sastavu Bundestaga koji sada započinje s radom sjedi skoro dvostruko više muškaraca nego žena. Mnogi od njih imaju oko 50 godina i u prošlosti su radili "ključne administrativne poslove", kako se to navodi u zvaničnoj statistici. Više od polovine od ukupno 631 poslanika, bili su su namještenici u raznim državnim službama: službenici, nastavnici, pravnici. I demokršćanka Giousouf spada u tu grupu. U Bundestag je došla s mjesta referentice pokrajinskog ministarstva u Sjevernoj Rajni i Vestfaliji. Sastav novog Bundestaga ne iznenađuje. Već i u proteklom mandatu je bilo malo zastupnika koji su po profesiji slobodni poduzetnici, gotovo nimalo "običnih" radnika. Od 1957. je broj državnih službenika u Bundestagu kontinurano u porastu.

Zagarantiran povratak na staro radno mjesto

"Neki samostalni poduzetnik ne može jednostavno napustiti svoju firmu na četiri godine. U tom slučaju bi izgubio svoje klijente," kaže Klaus Dauderstädt, predsjednik Njemačkog udruženja državnih službenika (DBB).

Državnim službenicima, pak zakon garantira da će ih čekati radno mjesto. Oni uživaju neograničeno pravo povratka na svoje staro radno mjesto. Dauderstädt smatra da je to primjereno.

Samo egzistencijalni strahovi, međutim, ne mogu biti jedino objašnjenje za to što se tako malo ljudi iz sektora privatnog poduzetništva politički angažira. "Za odvjetnike, liječnike, slobodne poduzetnika je posao parlamentarnog zastupnika postao izrazito neatraktivan", tvrdi dresdenski poltolog Werner Patzelt. On ukazuje na činjenicu da plaće zastupnika u usporedbi s plaćama zaposlenika na višim položajima u firmama "uopće nisu visoke". Osim toga, dodaje, stvarnu moć ionako ima samo mali broj parlamentaraca.

Bundestag 1982.

1982. godine nije u Bundestagu sjedilo tako puno državnih službenika kao danas

Zatvoreno društvo

Onaj tko u njemačkoj politici želi nešto zaraditi, mora se vrlo rano ostisnuti u političke vode. Samostalna poduzetnica koja želi ući u parlament teško da će uspjeti u svom naumu. Jer, politička karijera se u pravilu strateški planira. Najprije se postaje član mladeži neke stranke, onda se preuzima jedna stranačka dužnost za drugom, da bi se na kraju postalo kandidat za zastupnika u parlamentu. Za onoga tko nije član neke od najjačih političkih stranaka to je gotovo nemoguće. A pogotovo bez dobronamjernih mentora i zaštitnika.

Oni, pak, radije traže podmladak u vlastitom okruženju. To je, čini se, jedan od razloga što su neke grupe i previše zastupljene u parlamentu - ne samo državni službenici. Udio žena, zastupnika stranog porijekla i onih koji nisu akademski obrazovani je prenizak. Prema informacijama Medijske službe za integraciju, samo 37 zastupnika ima strano porijeklo. Uspješan poduzetnik ili majka turskog porijekla koja ima troje djece definitvno nisu tipični zastupnici Bundestaga.

Werner Patzelt

Werner Patzelt

Da bi sastav parlamenta bio nešto raznovrasniji, izborni sustav bi se iz temelja morao promijeniti, siguran je Werner Patzelt. Njegov prijedlog je da se održe otvoreni predizbori za sve mandate. Tako bi narod birao direktno kandidate, a ne stranke kao što je to trenutno slučaj. Na taj način bi oni koji nisu u državnoj službi i političarke poput Cemile Giousouf imali jednostavniji pristup političkoj sceni.

Preporuka uredništva