1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zašto u BiH nema TV-kanala na hrvatskom?

Oko kanala na hrvatskom jeziku godinama se spore bosansko-hercegovački političari. Hrvati žele svoj kanal i smatraju da na to, kao konstitutivan narod, imaju pravo. Bošnjaci ne žele podjelu po etničkom principu.

Hrvati smatraju da je hrvatski jezik, odnosno da su sadržaji od njihovih interesa, nedovoljno zastupljeni na postojećim javnim servisima. Oko ove teme vodile su se i vode mnoge rasprave, a posljednju je organizirao Hrvatski studentski politološki forum. Zastupanje stajališta o potrebnosti hrvatskoga kanala ponekad graniči s krajnošću. Mario Karamatić, zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Hrvatske seljačke stranke (HSS), drži kako Hrvati moraju dobiti svoj javni servis te poziva na neplaćanje RTV-pristojbe, tvrdeći da je ni on sam ne plaća jer nije zadovoljan postojećim servisima.

Nužna reforma javnih emitera

"Javni RTV-servis je klinički mrtav. Hrvatskog kanala će biti ili neće biti javnog servisa na kojem vladaju mentalni komunisti, koji su u službi klijentelističkih grupa", kaže ovaj zastupnik i nailazi na odobravanje brojnih poklonika među bosansko-hercegovačkim Hrvatima.

Međutim, Duška Jurišić, novinarka i urednica FTV-a velikim dijelom se ne slaže s ovakvim stajalištima. "Nazvati mentalnim komunistima i moje brojne kolege Hrvate koji rade na FTV-u je neprihvatljivo, a među njima i Marija Vrankića, ravnatelja BHRT-a", izričita je ona. Ipak, smatra da je reforma javnih emitera nužna kao i da je potrebno više sadržaja vezanih uz interese i želje Hrvata u BiH.

Mario Karamatić i Duška Jurišić

Mario Karamatić i Duška Jurišić

"Ovo je postalo jedno od vodećih političkih pitanja. No, u reformskoj agendi o ovome nema niti riječi. Hrvatski predstavnici u parlamentu mogu poduzeti mjere ukoliko im se neki zakon ne sviđa i to su činili, primjerice, kada je bio u pitanju Zakon o igrama na sreću. Stvari treba uozbiljiti i od isprazne vike oko hrvatskog kanala poduzeti ozbiljne korake. Zašto to hrvatski političari ne učine", pita Jurišić, zaključujući kako je priča o kanalu na hrvatskom jeziku postala predizborno potkusurivanje u političkim kampanjama.

"Nisam ZA, ali nemam ništa ni protiv"

Senad Hadžifejzović, novinar i vlasnik Face TV-a, na ovo pitanje diplomatski odgovara. "Teško je kazati da sam za kanal na hrvatskom jeziku, ali nemam ništa ni protiv. Ako imamo tri službena jezika, onda je nekako logično da imamo i tri TV-kanala na tri službena jezika. Ako je političko Sarajevo dalo političkom Mostaru sve, a Dragan Čović (član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjednik HDZ-a op. a.) tvrdi da mu je Bakir Izetbegović (član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik SDA, op. au.) dao sve, ne vidim razlog zašto ne bi dali i kanal na hrvatskom jeziku", zaključuje on.

Senad Hadžifejzović

Senad Hadžifejzović

Hadžifejzović ima i konkretan prijedlog - po njemu bi bilo najučinkovitije otvaranje kanala na hrvatskom jeziku u zgradi javnog TV-servisa u Sarajevu dok bi se financirao sukladno dogovoru o financiranju cjelokupnog javnog RTV-servisa "Tako bi se izbjegla sumnja da je taj 'treći kanal - trećeg entiteta' i da mu je logično mjesto u Mostaru", komentira Hadžifejzović.

Hrvatski kanal krši bošnjačke interese?

I Branimir Stojkić, suvlasnik internetske televizije PrviTV, novog medijskog projekta u BiH, za DW komentira kako je pogrešno uopće i osporavati pravo konstitutivnog naroda na servis na vlastitom jeziku.

"I nacionalne manjine, primjerice u Belgiji ili Švicarskoj, imaju to pravo. Nevjerojatno je da kanal na hrvatskom jeziku Bošnjaci smatraju kršenjem bošnjačkog nacionalnog interesa", naglašava on. Pri tom objašnjava kako su, zbog nezastupljenosti tema vezanih uz Hrvate, oni prinuđeni na medije iz privatnog sektora.

Obična, neozbiljna, politička manipulacija?

No, o ovoj temi postoje i nešto drukčiji stavovi. Prezimenjak Marija Karamatića, Emil Karamatić novinar BHR1, kaže da obećanja o kanalu na hrvatskom jeziku služe u svrhu političkih manipulacija. "Ta priča je naplativa i ona kao takva funkcionira u političkom životu vodećih hrvatskih političara u BiH. Ako se vratimo nekoliko godina unatrag, vidjet ćemo da su se zagovarači kanala mijenjali. Vodstvo HDZ-a priču bi s lakoćom kapitaliziralo na izborima. Potom bi je unovčili u sljedeće četiri godine, sjedeći u nekom od brojnih parlamenta", komentira Karamatić, pitajući se koliko su ovakvi zahtjevi uopće ozbiljni.

Ovaj novinar to ovako objašnjava: "Kada bi se kanal na hrvatskom jeziku realizirao, oni bi izravno radili protiv sebe. Izgubili bi jednog od glavnih aduta iz ruku. To se neće dogoditi, a priču oko kanala na hrvatskom jeziku, vjerojatno, 'krampat' će još godinama. I to što je najgore - po leđima hrvatskog naroda koji iz dana u dan, svjedočimo, napušta BiH", zaključuje on.

A hoće li se priča o hrvatskom kanalu pokrenuti s mrtve točke, zasigurno hoće. To smatra Ivan Vukoja, sociolog i voditelj Odjela za kulturu, medije, sport i informiranje Hrvatskog narodnog sabora. On ocjenjuje da treba napraviti rekonstrukciju cijelog RTV-sustava u sklopu kojeg će se emitirati sadržaji na hrvatskom jeziku.

"Glavno vijeće HNS-a izaći će s prijedlogom novog zakona. U okviru toga moguća su tri rješenja: hrvatski kanal kao drugi kanal u okviru FTV-a, potom rekonstrukcija dijela RTV sustava tako što će FTV i RTRS biti entitetski emiteri, a javni BHT s tri kanala na tri jezika konstitutivnih naroda. Ukoliko to ne bude omogućeno političkim sredstvima, hrvatski političari mogu proglasiti servis, odnosno, paralelnu mrežu i odašiljač", zaključuje Vukoja dajući i nešto rigoroznije mogućnosti.

Zgrada RTRS-a u Banja Luci

Srbi imaju svoj RTRS, Bošnjaci dominiraju na FTV-u i protive se uspostavi ravnopravnosti Hrvata

Političari bez dogovora i kompromisa, novinare se ne pita ništa

Ipak, ma koliko god se mišljenja razilazila ili slagala kao i prijedlozi koje brojni stručnjaci i zaposlenici u medijima imali o ovom pitanju, posljednju riječ imat će ipak političari - parlamentarci.

Ljilja Zovko, članica HDZ-a i predsjednica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, stajališta je da su tri kanala s odgovornom uređivačkom politikom svakoga konstitutivnog naroda važan iskorak BiH prema EU-u.

"Status javnih RTV-servisa u BiH je, prije svega, političko pitanje i za rješavanje problema RTV-ustanova potrebna je politička volja predstavnika svakog naroda u vlasti. Javni RTV-sustav mogao bi se urediti po uzoru na neke od europskih, također višenacionalnih država: Švicarske, Belgije ili Španjolske", zaključuje ona za DW. Smatra da osporavanje javnog emitera nekom od konstitutivnog naroda nije u duhu europske prakse.

Njezin kolega Halid Genjac, s kojim dijeli parlamentarne klupe, dobrim dijelom se slaže s ovakvim stajalištima, ali... Ovaj član SDA i predsjednik Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ističe kako je u međustranačkim dogovorima bilo razmatranja ove ideje.

"Moguće je razgovarati o reformi unutar postojećih javnih emitera na način da bi imali tri redakcije, Sarajevo, Banja Luka, Mostar i program na tri jezika pa i dijelove informativnog programa, što i ispunjava zahtjeve u objašnjenju s hrvatske strane. Ali, zahtjev o podjeli emitera po etničkom principu za nas je neprihvatljiv", kaže on za DW. Boji se da će ova tema biti kamen spoticanja i u budućnosti između njihove dvije političke stranke, koje sada tvore koaliciju na vlasti. "Kompromis je jedino rješenje", zaključuje ovaj parlamentarac.

U cijeloj priči novinare Hrvate u postojećim javnim servisima nitko ništa ne pita. "Kada pišem kolumnu za 'hrvatski portal' onda sam Hrvat, a kada radim prilog za BHRT i pošteno zarađujem za život, onda sam 'bošnjački Hrvat' i komunist. Ovo je sve - zbogom pameti", zaključuje jedan od novinara hrvatske nacionalnosti na javnom emiteru.

Preporuka uredništva