1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zašto Talijani manje kritiziraju papu od Nijemaca?

U Njemačkoj se još nije stišala bura zbog odnosa Vatikana prema Bratstvu Pija X. Čini se da su i papa Benedikt XVI i Katolička crkva zbog toga izgubili na ugledu. Ali, u Italiji na to gledaju puno opuštenije.

default

Papa Benedikt XVI

Neočekivani papin izlazak ususret Bratstvu Pija X u Njemačkoj je izazvalo oštre reakcije. I u Italiji su novine, primjerice „Republica“ još u siječnju kritizirale papu, prije nego u Njemačkoj. Ali, bura se isto tako brzo i slegla, kaže Notker Wolf, najviši predstavnik benediktinske konfederacije u Rimu.

U Njemačkoj zgražanje nije izazvalo samo protužidovsko držanje tradicionalista. I brojni ugledni teolozi su bili ozbiljno zabrinuti da bi moglo doći do vraćanja Crkve na neke napuštene tradicije. Jer, Bratstvo Pija X djelomice odbacuje reforme Drugog vatikanskog koncila. Papa Benedikt XVI nastojao je umanjiti strahove, ali je u očima mnogih oslabio papin ugled. „U Njemačkoj sigurno, ali nikako u Italiji. Kod nekih teologa sigurno, ali uopće ne kod pučanstva. Kad razgovaram s ljudima, čujem da poštuju papu. Kažu, on je Nijemac i daje jasnu orijentaciju. I to se jako cijeni, više nego kod nas u Njemačkoj. To me uvijek iznova iznenađuje“, kaže Notker Wolf.

U Italiji nema crkvenog poreza

Piusbruderschaft

Svećenici Bratstva sv. Pija X služe misu na latinskom, okrenuti narodu leđima

Simpatije prema papi u Italiji i osobito u Rimu vrlo su čvrste. Rijetko se čuje kritiku, osim od predstavnika političke ljevice, koju je Vatikan tlačio sve do kasnog 19. stoljeća. „U Italiji je uvijek postojalo i jako antiklerikalno strujanje, ali manjih razmjera, osobito u intelektualnim krugovima. Ja razumijem da u zemlji u kojoj je Crkva inače uvijek nastupala prilično pompozno i moćno, da se može razviti antiklerikalno raspoloženje protiv premoći Crkve“, kaže Notker Wolf.

U Italiji je malo kršćana koji nisu katolici. Dijelom Crkve postaje se krštenjem, nema ni državne registracije pripadnosti ni crkvenog poreza. Župe se financiraju kroz dragovoljne priloge. Ali, postoji nešto slično crkvenom porezu, kaže Notker Wolf: „U Italiji već neko vrijeme postoji nešto slično crkvenom porezu u Njemačkoj, porez za kulturu. Ali, svaki građanin može unijeti u čiju korist da ide taj porez. I zanimljivo je da crkve opet jako dobro prolaze. Jer, Talijani predobro poznaju svoje ljude i znaju kako je raširena korupcija i još uvijek najviše vjeruju crkvama.“

Crkve prepune, puno mladih

Posljednjih desetljeća su u Italiji nastali razni laički pokreti, kao „Fokolarini“ ili Zajednica svetog Egidija. Oni s velikim oduševljenjem djeluju na socijalnom području i imaju tisuće članova svih uzrasta. Nedjeljom su crkve u Italiji prepune, vidi se i mnoštvo mladih. Oni u Crkvi traže vrijednosti. Crkveno naučavanje ne uzima se ozbiljnije nego što je nužno, jer zna se da se grijehe oprašta. „U Italiji postoji neka vrsta prirodne osnovne religioznosti, vjeruje se da nas je Bog stvorio i da je naš cilj i da nas na kraju krajeva i štiti i da nam oprašta. Talijani su tu puno velikodušniji nego mi“, kaže Nijemac Notker Wolf. Možda zato Talijani i papi lakše opraštaju ako on pogriješi.

Autor: Corinna Mühlstedt / Anto Janković

Odgovorni urednik: S. Matić

Preporuka uredništva