1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zašto su se srpski pisci ugledali na hrvatske?

Čija je književnost bolja: njemačka ili hrvatska? Kakav je odnos hrvatskih, srpskih i bosanskih pisaca i što nedostaje Hrvatskoj u promoviranju pisaca? O tim smo temama razgovarali s književnicom Alidom Bremer.

Alida Bremer

Ona je jedna od najpoznatijih hrvatskih prevoditeljica u Njemačkoj

Hrvatska književnica i prevoditeljica Alider Bremer već se godinama bavi prevođenjem hrvatske, njemačke, srpske te bosanske literature. Svojim prijevodima hrvatske literature Bremer velikim dijelom pomaže mladim hrvatskim piscima u probijanju na svjetsko tržište. Vrlo je upoznata s prednostima i nodostacima hrvatske literature. A kao promotorica raznih sajmova knjiga (npr. u Leipzigu i Frankfurtu) zna i kakav odnos vlada između hrvatskih, srpskih, bosanskih te crnogorskih pisaca.

"Postoji odnos hrvatskih pisaca sa susjedima, no nije najbolji"

Knjige

Alida Bremer prevela je oko 300 bibliografskih djela s hrvatskoj, njemačkog, srpskog te bosanskog jezika

“Donedavno mnogi Nijemci nisu razlikovali hrvatsku, srpsku, bosansku književnost. A mnogi su slavisti dugo ostajali pri izrazu srpsko-hrvatski jezik, dugo se vremena to smatralo zajedničkom književnošću”, ističe Bremer.

U njemačkoj književnosti ta razlika baš i nije bila jasna, a razlog je taj što to Nijemce i nije toliko zanimalo, što naravno posebno nakon rata za ljude iz bivše Jugoslavije nije bilo tako. No danas, kaže Bremer, u Njemačkoj se razlikuju nacionalne književnosti. Ni njemačka literatura nije mnogo poznata u Hrvatskoj. Postoje nakladnici, kaže naša sugovornica, koji prate njemačku književnost, ali je odaziv publike vrlo mali. A kakav je odnos s hrvatskim susjedima?

“Što se susjeda tiče to je zadnjih godina sve življe, pisci se sve više prate međusobno. Posebno se dobro prate hrvatski pisci u Srbiji, jer se često u Srbiji objavljuju srpska izdanja hrvatskih pisaca. A što se tiče srpske književnosti, ona je također prisutna u Hrvatskoj, no ne tako kao hrvatska u Srbiji”, priča Bremer.

Alida Bremer

Alida Bremer

Krajem 90-tih godina, navodi Bremer, hrvatska je književnost doživjela pravi bum. Pojavila su se nova imena, imena koja su bila hitovi poput Ante Tomića, Miljenka Jergovića ili Julijane Matanović. Pojavili su se i različiti smjerovi, naglašava Bremer: “Miješanje ironičnog s kritičnim i duhovitim, preispitivanje rata na različite načine, zatim ženska literatura. Ti su autori bili vrlo zanimljivi i interes za njima je bio velik.”

Isto tako Bremer dodaje: “Srpski pisac Vladimir Arsenijević na jednom je skupu u Münchenu rekao kako su svi mladi autori u to vrijeme u Srbiji gledali prema hrvatskim autorima i divili se, jer su bili zanimljiviji i različitiji.” No isto tako i u Hrvatskoj postoji zanimanje za srpskom, bosanskom ili crnogorskom literaturom. Suradnja u regiji, dodaje ona, nije velika, ali ipak postoji razmjena među piscima.

U nastavku pročitajte: Egzotična slika multikulturalne Bosne

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic