1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto su Romi nedovoljno politički aktivni?

Politički utjecaj Roma u zemljama srednje i jugoistočne Europe je neznatan - usprkos njihovom relativno velikom udjelu u stanovništvu. Djelomice je to posljedica njihove marginalizacije, ali ima i drugih razloga.

Bez obzira radi li se o Srbiji ili Makedoniji, o Bugarskoj, Rumunjskoj ili Mađarskoj: i u zemljama u kojima Romi žive već stoljećima oni su marginalizirani, pogrdno ih se naziva "ciganima" i proganja ih se. Samo rijetko ih se prihvaća kao ravnopravne sugrađane. To je važno imati na umu kada je riječ o nedovoljnoj političkoj angažiranosti Roma u zemljama gdje žive, naglašava Željko Jovanović, direktor Ureda za romske inicijative zaklade Open Society u Budimpešti.

Pokop ubijenih Roma u Mađarskom mjestu Tatarszentgyoergy u ožujku 2009.

Pokop ubijenih Roma u Mađarskom mjestu Tatarszentgyoergy u ožujku 2009.

"Mi govorimo o Romima koji su ne samo najbrojnija manjina u skoro svim dijelovima Europe, već govorimo i o manjini koja je stoljećima bila potiskivana iz društva, iz svih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih oblika rada i organiziranja", kaže Jovanović u razgovoru za DW. Osim toga Romi u svim državama spadaju među najsiromašnije slojeve društva. "Prema navodima UN-a 40 posto Roma živi na granici siromaštva, a kad su ljudi gladni, onda oni ne razmišljaju o politici", dodaje Jovanović.

Nacionalizam kao prijetnja

1971. godine u Londonu je održan prvi Svjetski kongres Roma, na kojem je oznaka "Rom" prihvaćena kao zajednička oznaka za sve pripadnike te manjine, bez obzira kako su se oni inače nazivali: bilo to Romi, Sinti, Aškali, Egipćani ili koriste neko drugo ime za sebe. Osim toga je utvrđen romanes kao zajednički jezik, a dogovoren je i izgled jedinstvene zastave Roma. Sedam godina kasnije je na drugom Svjetskom kongresu Roma osnovana međunarodna krovna organizacija Roma, Međunarodna Unija Roma (IRU). Ali za razvoj nužne političke svijesti i političkih struktura je čitav taj razvoj relativno svjež: "40 godina je relativno kratko vrijeme", kaže Jovanović.

Romi u Bugarskoj žive u velikom siromaštvu

Romi u Bugarskoj žive u velikom siromaštvu

Daljnja prepreka političkom organiziranju Roma u zemljama srednje i jugoistočne Europe iz kojih potječu su tamo vrlo rašireni etnocentrizam i nacionalizam, smatra Osman Balić, voditelj nevladine organizacije za podršku prava Roma YUROM te koordinator Lige za dekadu Roma u Srbiji. "Taj etnocentrizam želi etnički čistu, nacionalnu državu u kojoj nema mjesta za političko organiziranje Roma."

A kroz svoju povijest su Romi naučili "prepoznavati taj etnocentrizam kao opasnost te se sukladno tome i ponašati." Da se pritom radi o realnom strahu pokazuju i različiti anticiganistički ispadi i napadi na Rome tijekom prošlih godina. Tako su primjerice samo u Mađarskoj tijekom 2008. i 2009. pripadnici ekstremne desnice ubili šestoro Roma - među njima i jednog četvorogodišnjeg dječaka.

"Romi kao politička dekoracija"

Tu se radi o zemljama u kojima se "demokracija još razvija i tu su Romi nepoželjni", kaže Balić. U nekim parlamentima zemalja na području srednje i jugoistočne Europe postoje doduše zastupnička mjesta rezervirana za pripadnike nacionalnih manjina, pa među njima i Roma, ali po Balićevom mišljenju se tu radi samo o "fasadnoj demokraciji" u kojoj Romi "služe kao politički dekor".

Svejedno čak i ta ograničena mogućnost djelovanja u političkom životu za Rome predstavlja veliki napredak. Osobito na lokalnoj razini uprave su Romi u zemljama poput Srbije, Bugarske ili Rumunjske angažirani i nastoje poboljšati uvjete stanovanja svojih sunarodnjaka odnosno omogućiti romskoj djeci pohađanje škole.

Makedonija kao uzor

Šutka u Skopju je najveće romsko naselje na svijetu

Šutka u Skopju je najveće romsko naselje na svijetu

Kao pozitivan primjer participacije Roma u političkom životu zajednice može se navesti Makedonija. Tamo su Romi nakon Makedonaca i Albanaca treća po veličini etnička grupa - u ukupnom stanovništvu oni sudjeluju s oko osam posto. Tu Romi imaju dvije političke stranke koje se bave pretežno zaštitom njihovih interesa, njihovi zastupnici se u parlamentu nalaze već više od 20 godina. A u aktualnoj vladi u Skopju Romi imaju jednog ministra bez portfelja, koji je ujedno i jedan od potpredsjednika vlade.

Osim toga jezična politika u Makedoniji važi kao vrlo liberalna: "U školi romska djeca mogu učiti svoj jezik romanes kao materinski jezik", naglašava Marija Ristoska iz Centra za istraživanje i kreiranje politike u Skopju. "Makedonija je jedina zemlja na svijetu gdje je romski jezik standardiziran i može ga se učiti na filološkom fakultetu", kaže Ristoska. Utoliko je i proces integracije Roma u većinsko društvo u Makedoniji dalje odmakao no u drugim državama. To se vidi i u velikom broju mladih koji pohađaju srednje škole, te u razmjerno velikom broju mladih Roma koji studiraju - mada taj broj još uvijek ne odgovara brojčanom udjelu Roma u ukupnom stanovništvu.

Kako bi i u drugim zemljama došlo do sličnog razvoja Romi međutim ne smiju čekati na to, da im drugi nešto poklone, naglašava Željko Jovanović. "Romska zajednica mora sama pronaći nove oblike predstavljanja i to one u kojima će sudjelovati više ljudi"- i to ne samo na izborima svakih nekoliko godina, već i u svakodnevici.

Preporuka uredništva