1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zašto se ubijaju mladi u Srbiji?

Broj samoubojstava, samoozljeđivanja, poremećaja u ishrani, ali i zloupotrebe alkohola i droga kod mladih u Srbiji je u porastu. To pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje Srbije.

default

Beznađe, nerazumijevanje ...

Po broju samoubojstava Srbija je u europskom vrhu, a broj onih koji podižu ruku na sebe je u stalnom porastu, govore najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Mladi pripadaju u jednu od najrizičnijih skupina.

Ljudi na ulici u Beogradu

Beograd. Na prvi pogled sve izgleda normalno.

Teškoće u formiranju stabilnog identiteta, nerazumijevanje roditelja, nastavnika i vršnjaka za probleme može mladu osobu odvesti do raznih depresivnih stanja, koja često završavaju tragično ili samoozljeđivanjem, zloupotrebom alkohola, droga, pa i poremećajem u ishrani. Psiholog Mubera Raičević kaže da je najčešći uzrok autodestruktivnosti kod mladih sve slabiji utjecaj obitelji, dok oni ključni leže u ranom djetinjstvu: “Mi možemo tu kao roditelji ponekad pogriješiti jer i mi smo ljudi. Možemo biti u nekom osobnom lošem stanju, u nekoj brizi koja nas je odvukla od momenta da je naše dijete osoba koja sve upija kao spužva. Zato je važna dosljednost u kontaktu s djetetom. Ako mi djetetu dajemo malo zabrana, a sve objašnjavamo, dijete će jednog dana samo shvatiti da su ta objašnjenja imala smisao i logiku.”

Nerazumijevanje vršnjaka i roditelja

U Srbiji se prosječno godišnje ubije više od 1.300 ljudi. Uzrast potencijalnih i izvršenih samoubojstava se pomiče sve niže ka ranoj adolescenciji, smatra Milena Ćuk iz Novosadskog humanitarnog centra. Ona smatra da je vršnjačka i roditeljska podrška presudan faktor u razvoju osobnosti: “To nije samo problem zdravstvenih radnika ili školskih psihologa. Mlade treba educirati. Oni su jedni drugima jako važna podrška u vršnjačkoj komunikaciji. Također, roditelji moraju biti svjesni i na vrijeme prepoznati eventualne promjene u ponašanju svog djeteta. Ako vide da se njihovo dijete čudno ponaša, da ne misle odmah: 'eto, upao je u neku sektu' ili 'bezobrazan je'. Neka razgovaraju sa njima.”

Što kažu mladi?

Ulica kneza Miloša u Beogradu

Ulica kneza Miloša u Beogradu

Srednjoškolci u Srbiji nerado govore o pojavi autodestrukcije kod svojih vršnjaka. Oni ipak naziru uzroke zbog kojih je mladih samoubojica sve više: “Primijetila sam da kod nas mladih ima sve više onih koji bi podigli ruku na sebe zbog problema koji nas svakodnevno pritišću, počevši od nerazumijevanja vršnjaka, pa do problema s kojima se suočava naša država”, kaže jedna srednjoškolka.

“Porast broja ljudi spremnih da izvrše samoubojstvo je direktna posljedica nerazumijevanja bližnjih. Ti ljudi jednostavno nemaju kome da se obrate za pomoć”, kaže njezin kolega.

Svake minute dva samoubojstva

Na svjetskoj razini broj samoubojstava se u proteklih pola stoljeća povećao za čak šezdeset posto. Dnevno oko tri tisuće ljudi u svijetu sebi oduzme život. Svakih trideset sekundi jedna osoba u svijetu izvrši samoubojstvo. Srbija je jedna od rijetkih zemalja koja nema SOS telefon za ljude u krizi. Jedan od velikih problema potencijalnih samoubojica u Srbiji je upravo to što ne znaju kome da se obrate ukoliko žele pomoć.

Autor: Miloš Santrač

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva