1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zašto se Nijemci boje islama?

Predrasude i strah Nijemaca od širenja utjecaja islama vrlo su rasprostranjeni. Sa sve većim brojem muslimana u Njemačkoj raste i sumnjičavost prema toj religiji. Koji su razlozi?

default

Moscheen in Deutschland 2012 Duisburg Merkez Moschee

Blagajnica u supermarketu nosi maramu. U pješačkoj zoni u gradskim centrima se dijeli Kuran. Nekoć nevidljive džamije koje su bile u zaklonjenim dvorištima sve više i više nestaju. Umjesto na rubovima grada, sve češće se reprezentativne građevine džamija grade u gradskim centrima i time u središtu društva. Islam pripada životnoj stvarnosti u Njemačkoj - i to kod brojnih izaziva strah. "Desetljećima smo se borili za jednakopravnost, nešto smo u tom smislu postigle. I sada žene dobrovoljno nose marame. Ja to ne želim i toga me je strah", kaže 39-godišnja stanovnica Kölna s fakultetskim obrazovanjem.

Nova džamija u Kölnu

Nova džamija u Kölnu

Razmišljanja kao ovo nisu rijetkost. U raspravi oko izgradnje velike džamije u Kölnu na svjetlo dana izlaze djelomice veliki strahovi stanovništva od jedne do sada strane religije. I oni su očito široko rasprostranjeni.

Realna opasnost od ekstremizma

Političar Kršćansko-demokratske unije Wolfgang Bosbach ne vidi, doduše, generalni strah od islama unutar njemačkog društva, ali vidi opravdanu zabrinutost zbog islamizma spremnog na upotrebu nasilja. U Njemačkoj živi oko 40.000 islamista. Za jedan mali, ali ipak upadljiv broj njih smatra se da su osobe spremne na upotrebu nasilja. "Oni, koje označavamo kao "opasni", dakle oni koji djeluju s pozicija religiozno-ekstremističkih uvjerenja, predstavljaju realnu opasnost za sigurnost Njemačke", smatra Bosbach. Ovdje nije riječ o uobrazilji, već o sasvim konkretnoj opasnosti.

Wolfgang Bosbach (CDU)

Wolfgang Bosbach (CDU)

"Osam spriječenih ili neuspjelih atentata u Njemačkoj jasno pokazuju da je opasnost realna", kaže Bosbach. Uposlenici Službe za zaštitu ustavnog poretka u tom smislu govore o vrlo malom krugu osoba. Manje od jednog postotka svih muslimana pripada islamističkom spektru. Ali: oni očito određuju negativnu sliku o islamu i muslimanima, doprinose daleko rasprostranjenim predrasudama i difuznom strahu koji može dovesti do nesnošljivosti prema islamu.

Strah jako rasprostranjen

Sveučilište u Bielefeldu je deset godina provodio istraživanje u kojem su ispitivani različiti aspekti mizantropije. Jedna od tema bio je i islam. Zaključak je bio da je strah od ove religije u Njemačkoj relativno široko rasprostranjen. Samo 19 posto Nijemaca su mišljenja da se islam dobro uklapa u njemačku kulturu. "To je najniži postotak u Europi koji smo ustanovili", kaže socijalni psiholog Andreas Zick koji je bio zadužen za provođenje i analiziranje ove studije. 46 posto svih Nijemaca boje se prevelikog stranog utjecaja, a kod oko 30 posto su prisutni specifični strahovi kao primjerice strah od terorističkih napada.

Andreas Zick

Andreas Zick

Ipak apsolutno najveći dio muslimana koji žive u Njemačkoj su miroljubivi. Zašto je onda strah od islama tako široko rasprostranjen? I odakle dolazi taj strah? Nakon napada od 11. rujna 2001. godine su se, kako kaže Andreas Zick, u društvu učvrstili određeni stereotipi - dakle mišljenja o određenim osobinama muslimana. "Čak i toliko godina nakon terorističkih napada skoro je nemoguće razdvojiti to da brojne ljude islam ili muslimani asociraju na teror, na šerijat, na stranu religiju koja ne pripada Njemačkoj", kaže Zick.

To je, po njegovom mišljenju, problematično. "Jedan dio ljudi zaista osjeća nešto poput straha i ima osjećaj da mu se približava nešto što se ne može kontrolirati. Ali jedan veliki dio dozvoljava da bude zaražen populizmom. Nakon terorističkih napada imamo i nove političke pokrete koji nevjerojatno agitiraju s navodnom opasnošću od islama i od muslimana", kaže Zick.

Populizam potiče strahove

Primjer za to su desno-ekstremističke stranke "Pro NRW" ili "Pro Njemačka" koje se bore agresivnim plakatima i parolama koje su na granici dozvoljenog, protiv izgradnje džamije u Kölnu ili drugdje. Poruka koja se može pročitati između redaka je jasna: islam je opasan i u Njemačkoj nema mjesta za muslimane. Nisu dakle samo islamisti ti koji islam kao religiju politički zloupotrebljavaju - i omalovažavaju - već to čine i desničarski populisti.

Demonstranti s njemačkom zastavom i plakatima na kojima je prekrižena džamija

Demonstracija protiv gradnje džamije u Kölnu

Sociolog religije Detlef Pollack sa Sveučilišta u Münsteru upućuje na potrebu diferenciranja pojmova "strah" ili "islamofobija" i "neprijateljstvo prema islamu". "Jer jako rasprostranjeni strah od islama predstavlja u biti vrlo difuzan osjećaj, dok je neprijateljstvo prema islamu osuda koja proizlazi iz određenih procjena", kaže Pollack.

Paralele između neprijateljstva prema strancima s početka devedesetih godina i današnje islamofobije, ovaj sociolog religije vidi u tome da su obje uvjetovane sociostrukturalno. "To znači da ljudi koji imaju osjećaj da su u nepovoljnom položaju više naginju ovakvim osjećajima pretjeranog straha od stranoga ili također islamofobiji."

Tabuiziranje straha njemačka osobina?

Detlef Pollack

Detlef Pollack

No, zašto je u Njemačkoj, koja je ekonomski dobro razvijena, strah od islama više rasprostranjen nego u drugim europskim zemljama? To bi moglo biti u vezi sa makrostrukturama, kaže Detlef Pollack: "O mnogim stvarima koje se u Njemačkoj osjećaju kao problematične, a koje imaju veze s različitim etničkim ili vjerskim identitetom, ne raspravlja se ofenzivno u javnosti." On kaže da je možda specifično njemačka osobina da se osoba želi posebno korektno ponašati i da naginje k tome da o problemima ne razgovara direktno. "Problemi tada tendenciozno bivaju gurnuti pod tepih. A onda smo potpuno začuđeni tim što postoji ogroman broj predrasuda, strahova i osjećaja ugroženosti." Pollack dodaje da ukoliko strahovi ne bivaju jasno artikulirani, onda oni ne mogu biti ni korigirani.

Konstruktivno ophođenje sa strahovima moglo bi dovesti do toga da se na njih utječe razumnom argumentacijom i da oni tako izgube svoj prijeteći karakter. Pollack kaže da je također važno mnogo raditi na obrazovanju, kao i da su važni kontakti između ljudi različitog podrijetla i religija. Predstojeće otvaranje džamije u Kölnu, koje je planirano za proljeće ove godine, moglo bi doprinijeti razgradnji strahova ukoliko bude upriličeno u atmosferi povjerenja i otvorenosti.

Preporuka uredništva