1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zašto Nijemci ne "vole" svoju domovinu?

"Ja ne volim državu, već svoju suprugu", rekao je svojedobno njemački predsjednik Gustav Heinemann upitan što osjeća za Njemačku. Izložba u Bonnu pokušava objasniti složen odnos Nijemaca prema patriotizmu.

Novi ponos s novim simbolima u novoj Njemačkoj - njemačka zastava u Berlinu

Novi ponos s novim simbolima u novoj Njemačkoj - njemačka zastava u Berlinu

Zastava, vojna koračnica, stupajući vojnici, spomenici - dugo vremena je ovaj lanac simbola u Njemačkoj bio tabu jer je podsjećao na doba nacionalsocijalizma. Nacistička diktatura se služila sa svim nacionalnim simbolima iz njemačke povijesti i zloupotrebljavala ih za svoje ciljeve. Tako je Adolf Hitler uvijek iznova ponavljao: "Sveti simbol je za Nijemce uvijek bila zastava. Ona nije samo komadić platna, već znak uvjerenja i stava, te s time povezana obveza".

Dolazak nacista na vlast 1933. - Brandenburška vrata kao svjedok i simbol mračne povijesti

Dolazak nacista na vlast 1933. - Brandenburška vrata kao svjedok i simbol mračne povijesti

Nova zastava zapadne i istočne Njemačke nakon Drugog svjetskog rata imala je crnu, crvenu i zlatnu boju. To je bila asocijacija na zajedničko nasljeđe iz 1848. U ožujskoj revoluciji su mnogi prosvjednici izašli na ulice zahtijevajući ujedinjenje pojedinih kneževina u jednu državu - Njemačku. U tom procesu je zastava imala vrlo važnu ulogu. Ona je bila jedini zajednički simbol Nijemaca.

Zajednička tradicija u različitom tumačenju - DDR i BRD

Plakat izložbe u bonskom muzeju

Plakat izložbe u bonskom muzeju

U bonskom povijesnom muzeju Haus der Geschichte oko 600 eksponata pokazuje kronologiju odnosa njemačkih političara i građana prema vlastitoj naciji i njezinim simbolima. "U Saveznoj Republici Njemačkoj se o simbolima poput himne ili nove državne zastave vrlo dugo raspravljalo", upućuje jedna od suradnica na izložbi, Iris Bender. "Vidljivo je i da su se obje njemačke države različito odnosile prema tradiciji iz 1848. U DDR-u se pozivalo na borbe na barikadama i revolucionarnu tradiciju, a u BRD-u na parlamentarnu tradiciju."

Vodstvo DDR-a je iz ideoloških razloga posezalo za starim nacionalnim simbolima. "Sve mora izgledati demokratiski, ali mora biti u našim rukama" - glasio je moto predsjednika DDR-a Waltera Ulbrichta. U zapadnoj Njemačkoj se, pak, nije mahalo zastavama. Bonn je izabran kao glavni grad i simbol nove, skromne Njemačke koja počinje ispočetka i koja je i državne prijeme upriličavala bez velike pompe.

Rađanje novog patriotizma

Njemačke zastave na navijačkoj milji u Berlinu

Euforija oko svjetskog nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006.

Tek nakon ponovnog ujedinjenja počelo se nešto mijenjati u odnosu Nijemaca prema vlastitoj domovini. Na izložbi u Bonnu posjetitelj tako prolazi kroz rekonstrukciju Brandenburških vrata koja su postala novi simbol ujedinjene Njemačke. U jednom dijelu se tematizira i gradnja spomenika oko kojih su se vodile žučne rasprave ili kontroverzni projekti poput rekonstrukcije starog berlinskog Gradskog dvorca. Moglo bi se reći da čitava izložba završava "happy endom" - euforijom oko svjetskog nogometnog prvenstva 2006, ljetnom bajkom i ocrtava obrise novog patriotizma u Njemačkoj. "Čovjek stiče dojam da je odnos Nijemaca prema vlastitim nacionalnim simbolima postao manje grčevit i napet. Postao je opušteniji, ako hoćete, i normalniji", zaključuje predsjednik Zaklade muzeja Haus der Geschichte Walter Hütter.