1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Zašto mlade zanima Prvi svjetski rat?

Prvi svjetski rat fascinira mlade u Njemačkoj: po jednom istraživanju, oko 77 posto osoba mlađih od 30 godina se zanima za ovu temu. Usprkos tome, ovom ratu se u školama poklanja relativno malo pozornosti.

Godina 1914. se već tjednima spominje u bezbrojnim novinskim naslovima, člancima na internetu i u reklamama za filmove i izložbe. Po anketi instituta „Forsa“, provedenoj povodom stogodišnjice početka do tada najvećeg rata u povijesti, velika većina Nijemaca se zanima za tadašnja zbivanja. To posebno važi za mladu generaciju, odnosno za sudionika starosne dobi od 14 do 29 godina. Isti fenomen može se primijetiti i u reakcijama na sadržaje koje Deutsche Welle objavljuje na društvenim mrežama. Sve u svemu Prvi svjetski rat pokreće žučne rasprave.

Zanemareni rat?

Povijest nastava

Kakva je nastava povijesti najbolja?

Ali zbog čega ta tragedija, koja je tako daleko od svijeta mladih, privlači toliko pozornosti? Psiholog Carlos Kölbl sa Sveučilišta u Bayreuthu nudi jedno objašnjenje: „Možda je razlog to što učenici obrađuju relativno malo gradiva o Prvom svjetskom ratu i zbog toga kažu: želimo više saznati o toj temi!“ U raspravama o njemačkoj povijesti i kulturi dominira sjena Drugog svjetskog rata, i prije svega razdoblja nacionalsocijalizma. Razdoblje između 1914. i 1918. je relativno zanemareno.

Kölbl istražuje koliko mladi poznaju povijest i vjeruje da rasprava o Prvom svjetskom ratu za pojedine Nijemce predstavlja olakšanje. Naime, kod Drugog svjetskog rata jasno je da je Njemačka napadom na Poljsku 1939. započela krvoproliće za koje je na kraju i odgovorna. Međutim, kod Prvog svjetskog rata, ta krivnja nije tako jasna: „Baš u ovom trenutku se vodi se nova rasprava. Obrađuje se stav da Njemačka nije jedina koja snosi odgovornost za izbijanje Prvog svjetskog rata“, objašnjava Kölbl – a jedan od razloga za to je i knjiga „Mjesečari“ australijskog povjesničara Christophera Clarka.

Povijest objašnjava sadašnjost

Ulrich Bongertmann, autor udžbenika i predsjedavajući njemačke Udruge nastavnika povijesti smatra da ta tema zaslužuje da se o njoj raspravlja: „Trudimo se da u gradivu povežemo proturječna znanstvena stajališta i različita mišljenja“, kaže on. To može biti vrlo teško, čak i kada su učenici vrlo zainteresirani za temu. Naime, često nedostaje predznanja. „Kompleksno pitanje krivnje ne može da se objasniti na jednoj stranici udžbenika ni na jednom satu od 45 minuta.“

Razmirice oko takvih pitanja vrlo su važne za društvo, tvrdi i znanstvenik Carlos Kölbl – radi se o kolektivnom odnosu prema povijesti „Drugim riječima, pogled u prošlost služi tome da se orijentiramo u sadašnjosti – politički, ali i moralno“, kaže Kölbl za DW.

Stradanja u Prvom svjetskom ratu

Stradanja u Prvom svjetskom ratu

Prema iskustvima tog stručnjaka, mladi su vrlo otvoreni za rasprave te vrste. Ipak, nastava u školama često ne uzima u obzir okolnosti i kulture iz kojih dolaze učenici. Na primjer, djevojčice često drugačije gledaju na povijest od dječaka, a razlike postoje i između učenika njemačke nacionalnosti u odnosu na školske kolege stranog porijekla. „Svi ti aspekti koji su povezani s globalizacijom, i dalje igraju premalu ulogu u poznavanju povijesti“, ukazuje psiholog Kölbl. „Na primjer, treba odgovoriti na pitanje: kako se zanimanje za povijest mijenja kod onih koji su prošli kroz proces useljavanja?“ Nastava u školama daje mogućnost da se povijesni događaji rasvijetle iz različitih perspektiva.

"Mnogi predavači trude se da u diskusije uključe osobe stranog porijekla", naglašava nastavnik povijesti Ulrich Bongertmann. Upravo kod teme Prvog svjetskog rata za to ima dovoljno prilike. Istodobno, potrebno je biti jako osjetljiv: „Vrlo brzo može doći do napete atmosfere ako se na primjer obrađuju ratni zločini u Osmanlijskom carstvu protiv Armenaca – to je za mnoge turske učenike tabu.“ Ipak, Bongertmann se nada da je moguće poboljšati situaciju tijekom 2014. godine, kada se navršava stotinu godina od početka rata: „Bilo kako bilo, ova godina nudi šansu da se studenti motiviraju za malo dalju prošlost.“

Preporuka uredništva