1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto je Jugoslavija još uvijek (kulturološki) živa?

I neki listovi njemačkog područja se osvrću na dvadesetu obljetnicu konačnog raspada Jugoslavije. Tako Neue Zürcher Zeitung konstatira da se na tom području niti o Jugoslaviji više ne raspravlja u grču.

U članku pod naslovom "Jugoslavija bez rata", NZZ piše o novom pristupu koji se danas otvara pri istraživanju povijesti socijalističke Jugoslavije i njezinog raspada. Uzimajući kao povod za članak raspravu u Centru za studije jugoistočne Europe u Grazu o kraju Jugoslavije i o "dvadeset godina poslije", ovaj list piše da se u povijesti sada iskušava drukčiji pristup istraživanju propasti Jugoslavije, pri čemu se ta multinacionalna država prikazuje u drugom svjetlu.

Nitko nije branio Jugoslaviju

Logo Neue Züricher Zeitung

List iz Züricha tradicionalno opsežno prati zbivanja u prostoru bivše Jugoslavije

NZZ u tom kontekstu piše da je oslobađajuće to što su pri takvom povijesnom pogledu određene kontroverze više ne uzimaju u obzir, odnosno stavljaju ad acta. U te kontroverze spada i "na Zapadu proširena teza, prema kojoj je krvavo izbila stoljetna mržnja tih naroda, i to nedugo nakon što je popustila Titova željezna ruka. Ali i povijesno neplodna rasprava, da li se pri nasilnom raspadu radilo o građanskim ratovima ili međudržavnim agresijama, više nije tema - konsenzus glasi: 'i jedno i drugo'. A 'pitanje krivnje' više nije u prvom planu - barem ne kod profesionalnih povjesničara.

Mnogi svjedoci vremena, ali i neki povjesničari tematiziraju odgovornost Srbije pri rušenju Jugoslavije. Doduše, Miloševićeva želja za moći i zauzimanje Jugoslavenske narodne armije u tu svrhu, ne može se ne uzeti u obzir. Ali taj pogled uglavnom zaklanja ono što je jedan drugi svjedok vremena, Bosanac Raif Dizdarević, istaknuo u svojim memoarima: reakcije na srpske pretenzije gotovo nigdje nisu bile jugoslavenske, nego nacionalističke. Bogata Slovenija se, umjesto Beograda, okrenula u smjeru Bruxellesa; za Hrvatsku je obnova 'tisućljetne državnosti' bila povijesna misija. I u svim republikama je vlast sve više bivala etničko-nacionalno a ne više jugoslavenski legitimirana. U Jugoslaviji su nestali Jugoslaveni", piše i Frankfurter Allgemeine Zeitung, dodajući da je na koncu tu bilo jedno "društvo bez građana i politika bez javnosti".

Arhivi otvoreni - ali ih nema tko istražiti

Bivša Jugoslavija

Danas se hladnije glave može razmišljati o potezima prije dvadesetak godina

Ovaj list dalje obrazlaže da, ako se želi shvatiti zašto se sve to dogodilo, treba se odmaknuti od rata i uzeti u obzir druge društvene, kulturološke i obrazovne aspekte. U takvom povijesno-istraživačkom pristupu, navodi se dalje, pomaže što su sada nakon 30 godina otvoreni određeni arhivi iz osamdesetih godina kojima se može pristupiti, ali da s druge strane odmaže loše stanje u istraživačkim institutima diljem bivše Jugoslavije. "Ne nedostaje samo novca i zaposlenih, nego nedostaje i učinkovite suradnje znanstvenika tih zemalja. Pritom je očito da se povijest Jugoslavije može razraditi samo 'multiperspektivno', to znači kroz uključivanje izvora iz bivših republika. A kao i u mnogim drugim oblastima, ne nedostaje briljantnih umova, nego nedostaje organizacije tih kapaciteta u jednom sistemu", piše FAZ.

List dodaje da bi stoga bilo razumno imati jednu moderan "svejugoslavenski" prikaz povijesti. S tim u svezi i obzirom na odmak od "političkog" i "ratnog" aspekta proučavanja raspada Jugoslavije, FAZ navodi i riječi hrvatskog povjesničara Vjekoslava Perice, koji smatra da je Jugoslavija kao država mrtva, ali da ona u kulturološkom smislu i dalje živi te da bi stoga bio važan zadatak pojasniti takve "kontinuitete".

Autorica: Marina Martinović

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva