1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zašto ih mnogi ne žele?

Od ulaska Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju, u Njemačku stiže sve veći broj Roma iz ovih zemalja. Posebno je grad Duisburg pogođen velikim problemima koji su uslijedili nakon njihovog dolaska.

Nagriženi klipovi kukuruza, plastična ambalaže i staklene boce razbacane posvuda leže ispred stambene zgrade u Duisburgu, u četvrti Rheinhausen (foto). U zraku se osjeća žestok smrad urina, otpada i plijesni. I jedan štakor trčkara s jedne strane dvorišta na drugu na kojem između smeća djeca igraju nogomet. Starije žene s maramama na glavi i djevojčice sjede na balkonima i cijeli prizor promatraju iz sigurne udaljenosti. I balkoni su pretrpani svime i svačime; garderobom, tepisima, satelitskim antenama, komadima namještaja…Kablovi vise s fasada zgrade. Struje ovdje naime nema, a stanovnici ove „problematične kuće“ ilegalnim putem ju "dovode" iz okolnih zgrada i dvorišta.

„Pazite kamo hodate! Nemojte se približavati zidu zgrade! Može se dogoditi da u glavu dobijete kakvu prljavu dječju pelenu, šalicu za kavu ili tko zna što još. Ljudi su ovdje navikli otpad bacati s balkona ili kroz prozor!“, upozorava nas Rolf Karling iz udruge „Građani za građane“. Na sebi ima sportsku jaknu s uzorkom belgijske vojske. Ona ga, kako kaže, štiti. „Ljudi koji ovdje žive poštivaju uniforme“, kaže Karling. No, usprkos „kamuflaži“ i njemu je danas posebno teško proći dvorištem. Sa svih strana se čuju povici: “Go!Go!“ a muškarci i mladići koji ovdje stoje promatraju nas vrlo sumnjičavo. Neki čak u zrak podižu i srednji prst ruke. Ljudi o kojima je ovdje riječ su Romi, a stvarna adresa ove „problematične zgrade“: In den Peschen 3-5, u Duisburgu.

Niske stanarine kao mamac za dolazak

Atmosfera koja ovdje vlada međutim nije takva bila oduvijek. Situacija se pogoršala otkako je grupa maskiranih muškaraca stanovnike ove zgrade napala raznim metalnim predmetima i pri tome koristila i sprej suzavac. Nešto kasnije, Rolf Karling pokušao je posredovati između očito, „zaraćenih“ strana, no njegov pokušaj nije urodio nikakvim plodom. Organizirao je sastanak, susret, no nitko od Roma se na njemu nije pojavio. „Oni ne znaju njemački“, objasnio je Karling kao da se ispričava u njihovo ime. On dodaje kako nikoga možda ne bi iznenadio napad od strane pripadnika desno-radikalne scene, no napadači su bili pripadnici ekstremne ljevice, antifašistička grupa Antifa.

Duisburg se posljednjih godina sve više sučeljava s problemom rastućeg broja Roma. Otkako je tvornica Krupp u ovom gradu zatvorila svoja vrata, mnogi su se iselili što je pak dovelo do smanjenja iznosa stanarina. To je pak privuklio veliki broj novih useljenika iz istočne Europe. U međuvremenu, neke procjene pokazuju kako u Duisburgu živi između 7.000 i 8.000 Roma, većinom iz Rumunjske i Bugarske. No, koliko ih točno živi na spomenutoj adresi, ne zna ni sam stanodavac, odnosno, vlasnik zgrade. Karling je i s njime razgovarao i od tada su na zgradi ugrađena posebna vrata zaštite od požara. „Preko interneta su stizale prijeteće poruke kako će zapaliti zgradu“, kaže Karling i dodaje kako se situacija u međuvremenu do te mjere zakuhala da se mnogi stanovnici Duisburga boje da će se i u njihovom gradu dogoditi ista tragedija koja je već zadesila Solingen, Rostock i Mölln. Ovdje su naime pripadnici neonacističke scene zapalili kuće u kojima su živjeli stranci pri čemu su mnogi izgubili život.

Strah o negativnih novinskih naslova

Rolf Karling

Rolf Karling

Rolf Karling i drugi suradnici spomenute udruge (volonteri) svakodnevno obilaze ovu četvrt dijele živežne namirnice onima kojima su potrebne. Među njima su naravno i stanovnici „Problematične kuće“. No, usprkos tome što ga mnogi već poznaju, njegovo srce pri ulasku u dvorište počinje brže kucati. „Niti jedna strana u međuvremenu više ne zna tko je prijatelj a tko neprijatelj“, kaže Karling koji usprkos strahu nastavlja svoj put.

Toga dana se s druge strane zgrade također ugrađuju nova ulazna vrata. „I ona imaju ugrađenu zaštitu od požara. Činimo sve kako bi se Romi ovdje osjećali sigurno“, kaže Karling i dodaje kako su se i sami građani, susjedi sastali i organizirali straže tijekom noći. Jednom su pripadnici radikalne ljevičarske grupe doista pokušali ponovno napasti stanovnike ove zgrade pa je došlo do sukoba između njih i njemačkih susjeda. Od tada policija svakodnevno prolazi ovuda i kontrolira situaciju, pogotovo noću. „Prije su uvijek govorili kako se nije ništa dogodilo. No, od napada su ipak stalno ovdje“, kaže jedan od susjeda, Hans-Wilhelm Halle. On i njegova supruga žive u kućici u blizini koju su sami kupili i ovdje namjeravali provesti ostatak života. No, njegova supruga smrad, buku i stalan nemir koji ovdje vlada više ne može podnositi. „Romi koriste vrtove kao nužnike. Noću se ovdje skupljaju štakori. Već mjesecima uvečer nisam izašla iz kuće“, kaže Helga Halle a umor joj se vidi na licu. Selidba je već u planu i neće potrajati dugo dok se ovaj bračni par odavde neće iseliti.

Planovi grada i pokrajinske vlade

Helga i Hans-Wilhelm Halle

Helga i Hans-Wilhelm Halle

Obzirom na tolike probleme, grad Duisburg sada planira uvesti jače kontrole kako bi se spriječilo „prenaseljavanje“ Roma u pojedinim zgradama. Osim toga, u planu je i da se Romima ubuduće dodijele stanovi u četvrtima u kojima nema toliko migranata kako bi se lakše integrirali.

Elisabeth Pater, iz gradske uprave, nadležna je za pomoć djeci iz useljeničkih obitelji. I ona kao i većina drugih stanovnika u Duisburgu pokazuje veliko razumijevanje za Rome. „Svaki treći stanovnik Duisburga ima migrantsku pozadinu. Važno je ulagati u obrazovanje djece kako bi ih osposobili za život u društvu“, kaže ona i dodaje kako u ovom gradu ipak postoji i mogućnost zapošljavanja čak i za one bez završene škole.

No, kritičari ipak ne vjeruju mnogo da se Romi koji žive u „problematičnoj kući“ uopće žele integrirati i zaposliti. Oni navode kako su oni ovdje došli kako bi iskoristili njemački socijalni sustav. „U Njemačkoj obitelji s djecom dobivaju novac; za prvo i drugo dijete 184 eura, a od četvrtog djeteta pa na više i do 215 eura mjesečno po djetetu“, kaže primjerice Hans-Peter Halle.

Strah od 1.siječnja 2014. godine

Otpad oko kontejnera za smeće u blizini problematične kuće

Otpad oko kontejnera za smeće u blizini "problematične kuće"

Iako su već češće najavili svoj dolazak, niti Sigmar Gabriel (predsjednik stranke socijaldemokrata) kao ni Peer Steinbrück (kandidant za položaj kancelara na izborima Stranke socijaldemokrata), do sada se još u Duisburgu nisu pojavili. A grad je, već sada, blago rečeno – preopterećen situacijom u kojoj se nalazi. No, ona bi se mogla još više pogoršati.

Naime, državljani Rumunjske i Bugarske koje se od 2007. godine u Europi mogu bez vize slobodno kretati, od 1.siječnja 2014. godine steći će i pravo na rad u zemljama EU-a. U protivnom, budu li se, primjerice nastanili u Njemačkoj a ne budu našli zaposlenje, tada će od države morati dobivati i financijsku pomoć za nezaposlene. A to bi, kako kaže, Rolf Karling, moglo doista privući još veći broj siromašnih Roma u njihov grad.