1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zašto i kako štede Nijemci

Nijemci su u prošloj godini uštedjeli 162 milijarde eura, 4,5 posto više nego godinu dana ranije. No, zbog dramaticnog pada vrijednosti na burzama ukupni iznos uštedevine smanjen je za 15 milijardi eura, cime je njemacka novcana imovina smanjena po prvi put nakon monetarne reforme iz 1948. godine. Ona sada iznosi 3.658 milijardi eura. To konkretno znaci da jedno njemacko domacinstvo u prosjeku raspolaže s 94.300 eura, no istovremeno je i zaduženo s prosjecno 39.600 eura. Na temelju rastuce štednje i oporavka na svjetskim burzama financijski strucnjaci za ovu godinu predvidaju daljnje povecanje novcane imovine.

Za vecinu Nijemaca štednja je nešto što je samo po sebi razumljivo. Tako je prosjecni Nijemac prošle godine na stranu stavio 10,5 posto raspoloživog prihoda. Svrha te privatne štednje je stvaranje financijske rezerve za slucaj nepredvidenih dogadaja poput duže bolesti ili gubitka radnog mjesta. Osim toga, cesto se štedi i kako bi se financirala neka veca kupovina ili skuplje turisticko putovanje. Vrlo je važna i želja za posjedovanjem vlastita cetiri zida, upravo su mlade obitelji one koje cesto štede za kupovinu kuce ili stana. Takoder se štedi za stare dane, jer je sve vecem broju gradana jasno da im zakonska mirovina u starosti nece osigurati dovoljna sredstva za život. No, bez obzira na gospodarske i socijalne razloge štednje i dalje se najveca važnost pridaje sigurnosti i dugorocnosti ulaganja novca.

S obzirom na loša iskustva mnogih štediša s naglim padom vrijednosti dionica, sve je jace izražena težnja za ostvarivanjem što vece sigurnosti uloga. To konkretno znaci da se sada manje novca ulaže u dionice, a više na štedne knjižice. Takoder je porasla i nesigurnost ljudi kada se radi o daljnjem gospodarskom razvitku. Gospodarski strucnjak iz Postbanke Thomas Fusshoeller, doduše, ne želi upotrebljavati izraz "štednja uzrokovana strahom", ali i on registrira sveopcu nesigurnost. Rezultat toga je da ljudi troše manje nego inace. Fusshoeller istice: "Raspoloživi nominalni prihodi u prošloj godini skoro uopce nisu porasli. Slicna je situacija i u ovoj godini, cak je zabilježen i pad neto placa. Zato je oprez gradana posve razumljiv, posebno ako se uzme u obzir natezanje oko poreza, subvencija i reformi socijalnih sustava. Sve to dodatno stvara nesigurnost medu ljudima. No, prema mojim procjenama, situacija bi se u iducoj godini trebala poboljšati. Zbog planiranih poreznih olakšica prihodi bi mogli ponovo porasti. Vjerujem da ce tada gradani više trošiti."

No, unatoc povecanoj štednji, udio raspoloživog prihoda kojeg privatna domacinstva ulažu na štedne knjižice, u životna osiguranja, gradevinsku štednju ili vrijednosne papire, još uvijek je niži nego sredinom 90.-ih godina. A o starosnoj dobi prosjecnog njemackog štedište Thomas Fusshoeller kaže: "Najviše štede ljudi u dobi od sredine 40.-ih do sredine 50.-ih godina. Oni u prosjeku raspolažu najvecim prihodima, a kod njih je i manje financijsko opterecenje koje predstavljaju djeca i krediti. Tu je i pojacana briga za stare dane. Dakle, tu su ujedinjeni sposobnost i sklonost za štednju. A onda se u mirovini zapaža suprotno kretanje što znaci da se znatno manje štedi."

Štednja ne pogoduje samo povecanju osjecaja sigurnosti i neovisnosti, nego i razvitku gospodarstva. To se povremeno dogada neposredno, recimo kupovinom novoizdanih dionica, ali vecinom posredno i to onda kada poduzece za svoje investicije podigne kredit, koji banka financira iz vezane štednje. Osim toga, iz štednje se pokrivaju i gubici u javnim proracunima, što znaci da se time financiraju i investicije na saveznoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini. U nacelu vrijedi pravilo da se u jednom nacionalnom gospodarstvu može ulagati samo onoliko koliko se štedi.

No, to se teoretsko ucenje posljednjih godina relativiralo zbog globalizacije financijskih tržišta. Poduzetnici za velike investicije koriste medunarodna tržišta novca. I štedište su spremne otici dalje od banke iza ugla. Tko raspolaže vecim iznosom sada širom svijeta krece u potragu za boljim renditama. Pri tome ulagaci skloni riziku ponekad zanemare sigurnost ulaganja. Jer, svejedno radilo se o meksickoj, azijskoj ili argentinskoj krizi - niti jedna nije prošla bez njemackih ulagaca.