1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Zašto hrvatska policija traži veće ovlasti?

Nakon što je prošlog tjedna, u obračunu s narko-dilerima u Splitu, na dužnosti ubijen policajac Ranko Grković, u Hrvatskoj se otvorila javna rasprava o tome treba li policajcima povećati ovlasti.

Njemačka je policija puno bolje opremljena od hrvatske

Njemačka je policija puno bolje opremljena od hrvatske

Policajac Ranko Grković, kojega je prošlog tjedna tijekom racije ubio splitski diler Stanko Bubić, 23. je policajac koji je od samostalnosti Hrvatske vatrenim oružjem ubijen na dužnosti. Predsjednik Sindikata policije Hrvatske, Dubravko Jagić, stoga se s pravom pita: ”Koliko nas još treba pobiti da bi onima koji su na vlasti došlo u glavu da treba poboljšati zakonsku zaštitu policijskih službenika i da im treba povećati ovlasti?”

No, kako kaže, pitanja ima još. Ovo posljednje ubojstvo još je jednom veliki upitnik stavilo i na opću sigurnost građana u Hrvatskoj. Jagić kaže kako se ovdje otvara i sljedeće pitanje: ”Mogu li građani Republike Hrvatske biti sigurni, kada sami policijski službenici, koji ih trebaju štiti i služiti im, nisu adekvatno plaćeni, nisu zakonski zaštićeni i nisu dovoljno opremljeni?”

Sindikati traže veće ovlasti i bolju opremljenost policijskih službenika. No, kako je zapravo opremljen policajac koji svakodnevno kreće u ophodnju po hrvatskim gradovima? Jagić kaže: ”Uniforma je loša, nije podesna za rad, sredstva veze nisu kakva bi trebala biti, pa se često dogodi da policajac ne može pozvati pomoć. Naoružanje također nije uvijek dobro i ispravno, kalibar nije unificiran, nitko od policajaca nema pancirnu košulju, kao što to, na primjer ima njemačka policija. Da je ovaj kolega koji je ubijen u Splitu imao pancirku, možda bi danas bio živ."

A kakve su ovlasti hrvatskih policajaca? Smiju li koristiti vatreno oružje i pucati u samoobrani? Prema Jagićevim riječima, policajac jest ovlašten za pucanje u samoobrani. No, kako kaže, aktualni zakon o policiji nije taksativno naveo sve situacije koje bi morao navesti. Policajac često o vrlo važnim stvarima odlučuje u tisućinki sekunde, a kod nas, prema ovom lošem zakonu, prije nego što uopće i upotrijebi vatreno oružje, mora najprije izreći nekoliko upozorenja. No tada je već kasno. Čak mu nije dozvoljeno prići osobi koju želi legitimirati s rukom na dršci pištolja, a ne daj bože izvučenim oružjem, što je manje-više uobičajeno u demokratskim zemljama.”

Sindikat je kao krivce za ovaj događaj javno prozvao premijera Sanadera, ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, te vlastitog resornog ministra Marijana Mlinarića. Isto tako, javno ih je pozvao na hitno i odlučno djelovanje: ”Sindikat policije Hrvatske zahtijeva da Vlada i svi ostali čimbenici konačno počnu raditi na zaštiti policije. U protivnom, ako naše zahtjeve ne ispune u roku od 30 godina, poduzet ćemo sve zakonom propisane mjere, pa i štrajk.”

U međuvremenu, Ministarstvo pravosuđa oglasilo se priopćenjem, u kojem se navodi da će razmotriti prijedlog za povećanjem kazni za ubojstvo policajca. Podsjetimo, prema važećem Kaznenom zakonu, za teško ubojstvo policajca na dužnosti propisana je zatvorska kazna od 8 do 15 godina, ili dugotrajni zatvor od 20 do 40 godina. Napad na policajca, prema istom se zakonu tretira kao prekršaj i kažnjava se s 200 kuna, dok, primjerice, kazna za nevezivanje sigurnosnog pojasa u vožnji automobilom iznosi 500 kuna.

Kako bilo, rok što su ga sindikalisti postavili pred Vladu, istječe 14. veljače. Nakon toga, hrvatska bi policija mogla dobiti bolje uvjete rada i veće ovlasti, te bi kao takva, svojim građanima mogla jamčiti i veću sigurnost. Druga je opcija zakonski status quo, te opći štrajk policije.