1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zašto Hrvatska ne gradi obiteljske krstaše?

U Zadru je održan okrugli stol na kojem su stranci morali upozoriti Hrvate neka konačno iskoriste svoj geografski položaj i vjekovnu tradiciju u izgradnji – obiteljskih plovila.

Jahte plove Jadranom - ali malo ih je proizvedenih u Hrvatskoj

Jahte plove Jadranom - ali malo ih je proizvedenih u Hrvatskoj

Jer, to tržište buja i raste čak 10 posto godišnje, a samo tržište u Europi vrijedno je 23 milijarde eura. Doduše, konkurencija je žestoka i Hrvati se moraju požuriti. Upravo je to poruka voditelja okruglog stola ''Razvoj male brodogradnje u Hrvatskoj i mogućnosti za unaprjeđenje konkurentnosti'.'

Poizvodnja u garaži ili u dvorištu, zastarjeli dizajn motornih brodova te skupa proizvodnja danas ne daju preveliku nadu za hrvatsku brodogradnju. Ne smijete konkurirati jedni drugima, ne zaboravite da ćete uskoro zajednički morati konkurirati europskom tržištu, ako ne budete surađivali, nećete opstati, tako je otprilike u Zadru okupljenim predstavnicima brodogradilišta u Hrvatskoj poručio John Martin, iskusni stručnjak koji 30-tak godina radi kao konzultant u ovoj grani industrije. Brodovi su nekada značili otići na jedno poslijepodne voziti se po obližnjim uvalama i vratiti se navečer mokar od valova ili kiše. Takva vremena davno su prošla. Danas plovilo znači luksuz, natjecanje pa i objest. Vlasnik broda želi imati plovilo baš kao i ono privezano pored njega, i to svake godine još luksuznije i bolje. Kvalitetan sustav navigacije, grijanje, hlađenje, komunikacija i luksuzna oprema tek su početak priče. Privatne jahte su ploveći ljetnikovci i vlasnici žele potpuni komfor. Sportski vid plovidbe sve je više potisnut.

U Hrvatskoj se gradi malo i maleno

A kakva je situacija u Hrvatskoj? Najviše se proizvode brodovi od 8,5 do 15 metara. «Moraju graditi veće brodove, najmanje od 20 metara. Lakše ih je financirati, kupci imaju novca za takve brodove i lakše je sagraditi veliki nego mali», kaže John Martin. Prije svega rijetki brodograditelji imaju plan rada. Već trogodišnji bi bio uspjeh, petogodišnji – još bolji. Većina brodove proizvodi u privatnim garažama. Menadžeri i vlasnici umjesto da ugovaraju poslove sudjeluju u gradnji broda. Sva brodogradilišta u Hrvatskoj su mala, većina ima četiri do šest zaposlenika, što nije dovoljno. Treba mijenjati zastarjeli dizajn. Veliki je problem upravljanje kvalitetom. Ne vodi se dovoljno računa o tome. Važni je npr. koliko se koristi smole ili vlakana... John Martin upozorava kako je sve više stranaca koji u Hrvatsku dolaze u potrazi za jeftinom radnom snagom. Netko tko je loše informiran mogao bi pomisliti da Hrvatska proizvodi jeftino smeće i tu treba biti oprezan, kaže Martin. «Hrvatska brodogradnja nudi kvalitetu, ali produktivnost nije visoka. Turska bi primjerice puno brže prodala brod.»

Kupac plaća dobro, ali traži kvalitetu

Ključna riječ u proizvodnji brodova u Hrvatskoj morala bi biti «kvaliteta», a ne «jeftino». Ne treba zaboraviti ni gigante kao što je Feretti koji trenutačno ima kapital od 20 milijardi eura. Feretti pokušava kupiti svako brodogradilište. To nije loše ako želite prodaju brodogradilišta, no loše je ako želite nastaviti s proizvodnjom, upozorava Martin. On smatra da prodaja brodova raste iz više razloga. Prosječni radni tjedan u Europi traje 35-37 sati i ljudi imaju vremena, pojeftinili su letovi tako da je za nevjerojatno niske cijene moguće odletjeti vrlo daleko – primjerice iz Velike Britanije u Hrvatsku. Zanimljivo je da je u razdoblju od 2003. do 2004. godine najviše brodova prodano upravo u Velikoj Britaniji – čak 39 000. A zna se da, primjerice, Francuska ima puno dužu obalu.
Vratimo se u Hrvatsku. Od desetak hrvatskih brodogradilišta njih pet gradi isti tip broda. Treba konkurirati inozemnom tržištu, a ne jedni drugima pa bi zbog toga bila dobra neka vrsta udruženja. Dobar je primjer motor broda koji je zapravo najskuplji na plovilu. Njegova bi kupovina bila 20-25 posto jeftinija ako bi se naručilo pet motora umjesto jedan po jedan. Tu je mogućnost pojeftinjenja proizvodnje i suradnje. Hrvatsko tržište samo po sebi nije veliko i zato je opstanak uvjetovan vanjskim tržištem. Također, treba pozorno pratiti što se događa na europskom tržištu. Onaj tko želi prodavati brodove vani mora pratiti što donose sajmovi poput onog u Düsseldorfu, Barceloni i Genovi. Osim toga, na takvim manifestacijama dnevno zna biti pedesetak tisuća posjetitelja.