1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zašto gradovi postaju prazni?

Od davnina ima nebrojeno primjera da gradovi nisu samo rasli nego da su se neki smanjivali, pa čak i nestajali.

Mnogi gradovi još uvijek rastu - poput Hong Konga. Ali neki su već premašili svoj zenit.

Mnogi gradovi još uvijek rastu - poput Hong Konga. Ali neki su već premašili svoj zenit.

Uzroka ima mnogo, od epidemija i ratova pa do gospodarske propasti. Ali od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se trend da se smanjuju i mnogi gradovi naše civilizacije. Već četvrtina gradova diljem svijeta broji manje stanovnika nego što ih je imala ranije. Zato se u Dresdenu okupilo 200 stručnjaka iz praktično čitavog svijeta kako bi pokušali naći uzroke napuštanja gradova.
Karina Pallagst, znanstvenica sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji, objašnjava što znanstvenici pokušavaju utvrditi: "Namjeravamo razviti svojevrsni test uspješnosti: gdje je ta granica na kojoj smanjivanje postaje kritično za neki grad? I ako iz iskustava iz čitavog svijeta nađemo određene ključne pokazatelje - na kojima ćemo još dugo morati raditi - onda bismo imali temelj i za važne informacije koje se mogu prenijeti i gradovima, ali i političarima."

Voditi računa o navikama lokalnog stanovništva

Jer, mnogo toga u životu nekog grada ovisi i o lokalnim navikama. Na primjer, osobito je za građane gradova u Njemačkoj važno da sudjeluju u planiranju mjesta u kojem žive. S druge strane, u čitavom svijetu gotovo redovito gradovi propadaju tamo gdje su naselja građena oko industrije koja više ne postoji. Tako je to u čitavom nizu gradova u njemačkom Porajnju, baš kao i u gradu Yubariju u Japanu. Dong Chun Shin iz Južne Koreje proučio je taj japanski grad koji se razvio oko rudnika i kojeg su nakon toga pokušali pretvoriti u turističko središte: "Greška koju su Japanci učinili u slučaju Yubari jest da su lokalne vlasti ignorirale ljude koje i žive u tom području. U prvom su redu gledali na industriju, a ne ljude i zato njihova politika nije mogla uspjeti."
Naravno, gospodarski je faktor jedan od najvažnijih: tamo gdje nema posla i stanovnika će biti sve manje. To je jedan od razloga zašto prije svega odumiru stara gradska središta gdje su prije bili obrtnici i mala poduzeća. Karina Pallagst ističe: "'Hollowing out', to pražnjenje središta obrazac je koji se zbiva po čitavom svijetu, to se doista događa posvuda."
Ali u većim gradovima, sama središta gradova tek rijetko su bili industrijski čvorovi, nego su tu bila i kulturna, trgovačka, crkvena i politička sjedišta. Zato se u velegradovima, kao što je London na primjer, pojavljuje svojevrsni uzorak poput rupa u siru. "Osobito treba naglasiti primjer Pariza, s veoma stabilnom i atraktivnom jezgrom i gdje se iseljavanje dešava u prvom i drugom pojasu oko grada, gdje su se tradicionalno nalazili proizvodni pogoni" kaže Pallagst.

Tko stvara image grada

Kultura i kreativnost su veoma važni za opstanak grada. Upravo ti sektori privlače mlade, obrazovane pa tako i imućne građane. Ali vrlo je teško u kratkom roku promijeniti "image" grada. Dapače, znanstvenici u tom sektoru posebnu pažnju obraćaju na to koliko je homoseksualaca u gradu. Karina Pallagst objašnjava: "Taj indeks homoseksualaca svjedoči kako grad, u kojem živi mnogo takvog stanovništva, raspolaže veoma velikom kulturnom raznolikošću pa time je atraktivan za obrazovane ljude i za poduzeća u sektoru visoke tehnologije." Treba se pritom samo sjetiti Amsterdama - ili čak Kölna u Njemačkoj.
S druge strane, pojavljuje se problem gradova bez djece. Ali bez obzira na ove probleme, još uvijek ima gradova na našem planetu koji i dalje bujaju - i to preko svake mjere, poput Manile na Filipinima ili mnogih gradova u Kini. "U zemljama u razvoju još uvijek postoji tradicionalni odlazak iz sela u gradove. Ali na Zapadu se vidi obrnuti trend: životni uvjeti u gradovima postali su toliko loši da ljudi sele u okolina manja naselja. I New York ili San Francisco u posljednje su doba izgubili mnogo stanovnika. Razlog tomu je što se u mjestima oko tih velegradova stanarina još uvijek može plaćati i ljudi vide kako u drugim dijelovima Amerike i s nižim primanjima mogu uživati u puno boljoj kvaliteti življenja", ističe Karina Pallagst.