1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Zašto Europljani nisu zaprepašteni?

Kada je prošle godine Snowden objavio istinu o prisluškivanju NSA-a, svi su pobjesnili. Sada su objavljeni novi dokumenti koji terete vlade EU-a, no – oko toga se više nitko ne uzrujava, komentira Michael Knigge.

Kada je prošle godine objavljena vijest da je obavještajna služba Sjedinjenih Američkih Država, NSA, prisluškivala milijune telefonskih razgovora te čitala mailove diljem Europe, uključujući i sama politička vodstva, Starim kontinentnom se izlio val bijesa, zaprepaštenja i šoka.

Bijesni političari

Politički vrh u Berlinu, Parizu i Madridu, učinio je neuobičajeno oštar korak i pozvao (tj. „naručio“) veleposlanika SAD-a u dotičnoj zemlji na razgovor. Gotovo svaki europski lider je tada javno izrazio svoje zaprepaštenje. Njemačka kancelarka Angela Merkel, čiji mobilni telefon je očito također bio nadgledan i prisluškivan, izjavila je tada: "Njemačka i SAD zajednički moraju svladati izazove. Mi smo saveznici, a jedan ovakav savez zahtijeva povjerenje. I zato ponavljam još jednom: ne smije biti špijuniranja među prijateljima.“

Deutsche Welle Michael Knigge

Michael Knigge

Francuski predsjednik Francois Hollande je tada najavio:“Kada se govori o temi sigurnosti u virtualnom svijetu, ne radi se samo o zaštiti političara koji imaju mobilne telefone kao i svi drugi. Riječ je o zaštiti svih građana. Zaštita osobnih podataka tebala bi u Europi biti zajamčena.“ A tadašnji talijanski premijer Enrico Letta je zatražio: "Želimo istinu. Nezamislivo je da prihvatimo ovakve akcije i postupke“.

Površne reakcije

Te izjave političara tada su oslikavale i mišljenja i stavove javnosti. U Njemačkoj, gdje je zaprepaštenje postupcima NSA-a bilo posebno veliko, ankete su pokazale kako je povjerenje Nijemaca u Ameriku uslijed Snowdenovih otkrivanja palo na povijesni minimum. Isto tako, Nijemci su tada jasno odbili i nagledanja i prisluškivanja svojih telefonskih razgovora i mailova od strane svoje vlastite vlade.

Kada su ovih dana tjednik Der Spiegel i web stranica Glen Greenwald „The Intercept“ objavili kako je većina europskih država još intenzivnije i uže surađivala s NSA-om nego što se to mislilo – nije li zapravo trebalo doći do još jačeg zaprepaštenja upućenog prema vlastitoj vladi i radu obavještanih službi?

Ali to je izostalo: ili su ljudi trenutno toliko zaokupljeni Svjetskim nogometnim prvenstvom ili smo možda u međuvremenu jednostavno već preumorni kada je riječ o vijestima vezanima za špijunažu? U svakom slučaju su reakcije javnosti, ali i medija, vrlo razočaravajuće. U Njemačkoj primjerice su reakcije bile tek površne, i to usprkos skandaloznim navodima Spiegela o dugogodišnjoj suradnji NSA-a i njemačke obavještajne službe.

Dvostruki standardi

Izostanak reakcija ne samo da nije pozitivna stvar sama po sebi, to je i licemjerno. Za jedan kontinent, koji sebe smatra braniteljem privatnosti u digitalno vrijeme u kojem živimo, i koji zapravo osuđuje Amerikance zbog špijuniranja – ovakve "nereakcije" djeluju poput farse. U današnje vrijeme mnogi Europljani znaju više o radu NSA-a nego o postupcima svojih vlastitih obavještajnih službi. Došlo je vrijeme da se to promijeni.

Preporuka uredništva