1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zašto da potpišemo sporazum koji znači naš kraj?

Ministri okoliša su preuzeli glavnu riječ u pregovorima o novom sporazumu o klimi. Tekst prijedloga završne deklaracije je znatno skraćen, ali još je dalek put do postizanja sporazuma.

Na prvi pogled izgleda da je jednostavno pronaći pozitivan rezultat summita o klimu u Parizu. Jer, pregovarači na tehničkoj razini su uspjeli za pet dana sporna mjesta u prijedlogu završne deklaracije svesti s 2.500 na 567 točaka. Čak su i opcije za različite prijedloge rješenja smanjene za dvije trećine. No, usprkos tomu ostaju stotine otvorenih točaka koje bi mogle biti riješene samo političkim kompromisom.

Papina molitva za klimu

Mnoge poznate osobe, kao primjerice Arnold Schwarzenegger, bivši guverner Kalifornije, i Al Gore, kao bivši potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, hrabrile su ovog vikenda delegate da hrabro i odlučnu donesu odluke u vezi zaštite klime. Čak je i papa Franjo pozvao vjernike da mole za uspjeh summita.

Regine Günther

Regine Günther

Ali, "sva velika pitanja su i dalje otvorena", potvrdio je to njemački pregovarač Karsten Sach. I predstavnik Greenpeacea Martin Kaiser kaže: "Sada dolaze teški pregovori." I glasnogovornica WWF-a zahtijevala je ovog tjedna od ministara za pregovaračkim stolom u Parizu "istinski sprint". Još uvijek je "moguć jedan jak sporazum i potpuni promašaj", kaže stručnjakinja za klimu Regine Günther.

Udruženje više od 900 nevladinih organizacija 'Climate Action Network' (CAN) dosadašnje pregovre ocjenjuje kao pozitivne. Još uvijek duboke podjele između industrijski razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, među kojima su pak najpogođenije siromašne zemlje i zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju poput Kine i Brazila, nisu postale manje od početka pregovora. A još nema približavanja stajališta u pregovorima kada je riječ o financiranju borbe protiv klimatskih promjena u siromašnim zemljama u razvoju kao i kod nadoknade štete klimatskim promjenama najviše pogođenim zemljama.

"Bogate zemlje neka plate odštetu"

Indijski ministar za zaštitu okoliša rekao je kako on zapravo sebe vidi kao stručnog zastupnika siromašnih i želi se pobrinuti za to da "bogate zemlje plate odštetu". U ovoj skupini je i Kina, koja usprkos prosperitetu i tome što važi za najvećeg "proizvođača" stakleničkih plinova, i dalje se poziva na "povijesnu odgovornost Zapada". Spor postoji i zbog do sada obećanih svota novca. Jer, industrijske zemlje su obećale da će za borbu za zaštitu klime godišnje ulagati 80 do 90 milijarda eura, u što zemlje u razvoju sumnjaju.

No, u međuvremenu se na jednom mjestu vidi pomak. Izgleda da je skupina industrijski razvijenih zemalja kod obećanja za smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida odlučila izaći u susret malim otočnim državama kojima prijeti potonuće. One zahtijevaju da se maksimalno povećanje temperature ograniči na 1,5 stupanj Celsiusov, što je za pola stupnja manje nego što je do sada bilo zahtijevano i što je službeni cilj konferencije u Parizu nakon preliminarnog sporazuma u Limi - ograničiti globalno zagrijavanje na maksimalno dva stupnja.

Premijer otočne države Tuvalu, Enele Sopoaga, smatra da je i to neprihvatljivo. Jer njegov narod već dugo osjeća posljedice klimatskih promjena. "Mi već plaćamo visoku cijenu. Moja tri otoka su nakon ciklona još uvijek bez hrane i bez vode. Zar vjerujete da to nije upozorenje? Svaki, pa i najmanji porast temperature je već katastrofa", kazao je on.

Razumijevanje Njemačke

Jochen Flasbarth

Jochen Flasbarth

Ovo stajalište nailazi na razumijevanje u njemačkom Ministarstvu za zaštitu okoliša. Državni tajnik Jochen Flasbarth zahtijeva da se kod postavljanja cilja da jasan signal posebno malim otočnim državama. "Dva stupnja ne znače da će ove zemlje biti sačuvane od katastrofa." Drugi pak kritiziraju da bi odgovarajuća formulacija mogla biti preslaba, a da bi ju se koliko-toliko moglo učiniti obvezujućom i provjerljivom. Njemački pregovarači ipak smatraju da nema smisla cilj jednostavno smanjiti s dva na jedan i pol stupanj.

Stručnjakinja WWF-a za klimu Regine Günther pohvalila je ulogu malih otočnih zemalja u ovim pregovorima. "Najpogođenije zemlje su snažno digle glas i pitale: zašto ćemo potpisati sporazum koji zapravo znači naš kraj? Tako jasnim tonom se do sada nije govorilo. Uvjerena sam da je to bilo nužno."

Preporuka uredništva