1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zašto Crna Gora zapošljava strane sezonce?

U zemlji koja prvi put ove godine bilježi rast nezaposlenosti iz tjedna u tjedan, tijekom turističke sezone, čak dvije trećine sezonskih radnika dolazi iz inozemstva. Zašto Crnogorci ne žele raditi u turizmu?

Kotor

Kotor

Ako ljetujete na crnogorskom primorju teško da ćete sresti konobara kao što je Aleksandar Pavićević. Ovaj mladić iz Pljevalja već pet godina radi u jednom od najluksuznijih hotela na crnogorskoj obali, u Budvi. Neobičan je zato što je crnogorski državljanin koji radi sezonski u Crnoj Gori. „Trenutno mi tako odgovara, jer studiram“ objašnjava.

U Crnoj Gori je sredinom kolovoza zabilježeno 30,5 tisuća nezaposlenih, 1,2 posto više nego prošle. Prema izvješću Zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti je 13,14 posto. Kada predstavnike Ministarstva rada i Zavoda za zapošljavanje upitate zašto više Crnogoraca ne radi sezonski, u neslužbenom razgovoru priznaju da ne znaju, jer analize u vezi s tim pitanjem nikada nisu rađene. No nagađanja ipak ima.

Lijenost ili neinformiranost

Arijana Nikolić Vučinić

Arijana Nikolić Vučinić

„Vjerojatno su poduzetnici već stekli iskustvo s ljudima iz šire regije i teško je sada zamijeniti ljude za koje znate da dobro rade novim zaposlenima,“ nagađa pomoćnica ministra rada Arijana Nikolić Vučinić. Ona tvrdi i da je mobilnost crnogorskih radnika mala.

„Mislim da su uvjeti koji se nude za sezonce neadekvatni,“ kaže Aleksandar Pavićević, iako sam godinama radi kao sezonac. Predstavnik nacionalne sindikalne organizacije, Zvonko Pavićević, misli da je jedan od odgovora i - lijenost. Pavićević kaže da ni Unija slobodnih sindikata nikada nije radila analize sezonskog zapošljavanja, ali je suglasan s predstavnicom ministarstva da sezonski poslovi ne motiviraju dovoljno građane sa sjevera zemlje da se sele na jug. „To su mjesta koja nisu tako privlačna za građane Crne Gore jer mu rješava problem nezaposlenosti za jedan ili dva mjeseca.“ S druge strane, Pavićević misli da je radnicima iz susjedstva dovoljno da su na moru par mjeseci, a da im je manje važno koliko će zaraditi. Da je Pavićević donekle u pravu, potvrđuje Jelena Simeunović. Ona već dvije godine dolazi iz Beograda, da bi radila kao konobarica u jednom od budvanskih hotela. „Posao sam našla sasvim slučajno, a isplati mi se, na moru sam tri mjeseca i lijepo mi je.“

U slučajno pronalaženje zaposlenja ne vjeruju nezaposleni iz Bijelog Polja. Raduša Vlaović redovno dolazi kako bi se prijavio u evidenciju Zavoda za zapošljavanje. Kaže da su svi u porodici nezaposleni i da bi prihvatili bilo kakav posao. Tvrdi da im niko nikada nije ponudio da rade. „Imam 2 sina, 25 godina imaju, na burzi su, nitko im ne nudi posao, stalno se javljaju, stalno obavljaju razgovor, no ništa od posla.“

Neuspjela ili uspela državna kampanja?

Budva

Budva

Shvaćajući koliko je važno da naročito u vrijeme krize novac od sezone ostane u zemlji, ministarstva turizma i rada i socijalnog staranja podržavaju, a Zavod od početka godine realizira kampanju „Zaposlimo naše na sezonskim poslovima“. Na početku kampanje predstavnici institucija su ambiciozno rekli da u sezoni ima mnogo mjesta za mlade, jer 70 posto poslova koji se traže su pomoćni, a ostalo stručni. Inzistirali su da je poslodavcima na raspolaganju veliki potencijal domaćih radnika: oko 10.000 iz evidencije nezaposlenih, blizu 8.000 maturanata i oko 25.000 studenata.

Iako sami iznose podatak da je stranih i domaćih sezonaca i ove godine 67 prema 33 posto u korist stranih radnika, predstavnici ovih institucija kampanju ocjenjuju uspješnom. U ministarstvu rada tvrde da to potvrđuje podatak da je porastao broj sezonaca iz Crne Gore.

„Danas u Crnoj Gori radi oko 9 tisuća domaćih sezonaca, a prošle godine je bilo oko 8 tisuća,“ kaže Arijana Nikolić Vučinić. Ona u ovih 9 tisuća broji i mlade koji po prvi put rade sezonski. Ove godine angažirano je gotovo 1.900 mladih kod 550 poslodavaca. Oni su dobili subvencije od 80 do 100 eura. „Htjeli smo time unaprijed osporiti izgovor poslodavaca koji ne žele zapošljavati osobe koje nemaju iskustvo i da to pokrije troškove obuke,“ objašnjava predstavnik Zavoda za zapošljavanje Đorđo Borović. Poslodavci kažu da to ipak nije bilo dovoljno. „Te subvencije su dobar početni korak, međutim u dugom roku se ne postiže mnogo,“ kaže Budimir Raičković iz Unije poslodavaca. „Potrebno je imati plan – reći ok, ne daju subvencije, ali za sve mlade ljude, sve zaposlene porezi i doprinosi ne mogu biti preko 50 posto“. Ta udruga se protivi bilo kakvim ograničenjima zapošljavanja stranaca, bar kad se misli na građane susjednih zemalja.

Stranci se zapošljavaju nelegalno

Vlada nije samo pozivala poslodavce da angažiraju domaću radnu snagu na dobrovoljnoj bazi. Ograničavanjem broja radnih dozvola na 16,5 tisuća pokušala je na to i prisiliti. Prošle godine je, radi usporedbe, izdano 22 tisuće dozvola za strance. Poručivali su i da je poslodavcima koji regularno zapošljavaju jeftinija domaća radna snaga, jer, kako je ranije objavljeno, na zaradu od 300 eura, na primjer, obaveza poslodavca za domaćeg radnika je 408 eura, a za stranca i do 578 eura, jer se dodaju troškovi administrativnih taksi i nostrifikacija stručnih diploma. Ipak, prije petnaestak dana, bez konzultiranja Socijalnog savjeta, tj. sindikata i poslodavaca, Vlada je odlučila broj stranih dozvola povećati za još tri tisuća. Objašnjavaju da će te, "nove", dozvole moći dobiti samo oni radnici čija su zanimanja deficitarna na tržištu rada Crne Gore.

„Kuhar je zanimanje koje je deficitarno, to je kvalificirano zanimanje i ljudi koji budu tražili tu dozvolu dobit će je. To vrijedi samo za kuhare ali ne i za pomoćne kuhare", objašnjava pomoćnica ministra rada. Sezonski se u Crnoj Gori najviše zapošljava u građevinarstvu, 23 posto, turizmu i ugostiteljstvu, 20 posto te trgovini, 16 posto. Za sljedeću godinu iz ovog ministarstva najavljuju još oštriji sistem davanja dozvola za rad stranaca. Arijana Nikolić Vučinić najavljuje: „Radne dozvole će se definirati prema zanimanjima. Znači, točno ćete znati koliko kuhara će moći dobiti radnu dozvolu, koliko spremačica i sl. jer ćemo tako pokušati otvoriti radna mjesta za koja mogu obavljati i građani Crne Gore.“

Loši uvjeti

Plaža u Budvi

Čistači plaže u Budvi - uglavnom stranci?

Iz Zavoda za zapošljavanje priznaju da trenutno nije moguće razdvojiti na kojim poslovima rade strani, a na kojim domaći sezonci. „Imamo vrhunske kuhare ili konobare, menadžere, koji su domaći, a među pomoćnim radnicima na plaži, na parkingu imamo jako puno stranaca,“ kaže Đorđo Borović iz Zavoda za zapošljavanje.

„Poslodavci se trude da svojim gostima pruže sto bolju uslugu, zato i prilikom zapošljavanja biraju one za koje misle da će im dati najkvalitetniji doprinos. Naravno još uvijek ima predrasuda da naši ne žele ili nisu u stanju kvalitetno obavljati neke poslove,“ kaže Borović.

Ograničavanje broja dozvola za strance neće mnogo značiti domaćim radnicima koji bi radili sezonski, uvjeren je i predstavnik Unije slobodnih sindikata. Zvonko Pavićević kaže da će poslodavci nastaviti sa zapošljavanjem stranaca, kao i do sad, samo u mnogo većem broju. „Najveći dio njih se čak i ne osigura, radi na crno, nije im osiguran ni minimum. Imam podataka da za tih nekoliko mjeseci žive pod izuzetno lošim uvjetima. Ljudi iz okruženja su spremni mnogo toga žrtvovati da bi bilo što zaradili,“ tvrdi Pavićević.