1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zašto ćete dobiti samo loš kredit?

Već odavno u Njemačkoj postoji ured koji provjerava kreditnu sposobnost građana. Ali kako su otkrili mediji, zajmodavce zanimaju i informacije koje zapravo taj ured uopće ne bi smio imati.

"Pasti kod Schufe" može biti noćna mora za svakoga građanina. Jer ako ta institucija smatra da Vaša kreditna sposobnost nije dobra, onda Vam život može biti veoma težak. Ne samo da će, ako uopće dobijete kredit, on biti izuzetno nepovoljan, uz visoku kamatu i oštre mjere osiguranja otplate. Nego možete imati problema ako zatražite kreditnu karticu ili čak ako kupujete preko interneta.

Iako već ima nekoliko takvih servisa za provjeru kreditne sposobnosti građana Njemačke, još uvijek je najutjecajnija Schufa, kako se uobičajeno naziva holding punog imena Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung (Zaštitna udruga za opće osiguranje kredita). Korjeni ove organizacije potječu još iz dvadesetih godina prošlog stoljeća kad je gradska elektroopskrba Berlina na kredit prodavala i električne kućanske uređaje pa je htjela imati evidenciju, kome uopće može povjeriti (tada u pravilu vrlo skupi) uređaj da ga kupuje na rate.

No mnoge je zanimala takva usluga pa je već prije rata osnovano 13 regionalnih ureda za provjeru kreditne sposobnosti. Nakon rata, 1952. osnovan je i opći, nacionalni ured koji skuplja informacije o svim građanima koji imaju neke prihode ili posluju u ovoj zemlji. Schufa je i dalje uvjerljivo najveća takva agencija i u svojim računalima ima podatke o više od 66 milijuna osoba, dakle praktično o svakom odraslom stanovniku ove zemlje.

Mnoge zanimaju podaci iz Schufe

Schufa

Informacije koje posjeduje Schufa zanimaju mnoge koji posluju s građanima.

Naravno, posve je opravdano zanimanje neke banke ili financijske institucije o nekom tko joj dođe na vrata i zatraži kredit za nekakav milijunski projekt, makar zapravo nema niti za par kobasica. Zato će on dobiti isti odgovor u praktično svakoj financijskoj instituciji, jer će gotovo sve provjeriti njegovu kreditnu sposobnost kod iste agencije - Schufe. Ona svake godine dobiva više od 110 milijuna takvih upita i njezin odgovor će onda i odlučiti, hoće li netko dobiti kredit za kuću ili auto - i po kojoj kamati.

Naravno, takva moć zapravo privatne agencije je već dugo bila trn u oku onima koje brine privatnost građana. Dugo je trebalo da građani uopće dobiju pravo da saznaju, što Schufa uopće javlja bankama o njihovoj kreditnoj sposobnosti, jer ono što misli Schufa, to je kao uklesano u kamen rukom Svevišnjeg. Na tu ocjenu dugo vremena nije bilo mogućnosti žalbe niti prigovora jer ta agencija tvrdi kako ona nije državna institucija, nego dioničko društvo u privatnom vlasništvu (većinom čitavog niza banaka i štedionica). Danas je teoretski moguće pismeno uložiti prigovor, ali nije baš izvjesno da će takav prigovor ikome mnogo pomoći: Schufa tvrdi da kao privatna institucija može bilježiti o svakome ono što i njezini stručnjaci smatraju da je mjerodavno.

"Tajne liste" i čudna pitanja

Ali kako su otkrili novinari postaje NDR, Schufa još uvijek vodi "tajne liste" i barata podacima koje zapravo uopće ne bi smjela imati. Možda bi se moglo pomisliti kako su najčešći upiti kod Schufe i logični za neku instituciju koju zanima vaša kreditna sposobnost: koliko kredita već imate, jeste li već proglasili osobnu nelikvidnost ili, ne daj Bože, čak bili u zatvoru, a možda bi ih moglo zanimati i koliko vam je godina.

Zapravo, ljestvica najčešćih pitanja izgleda posve drugačije. Njih kao da ne zanima koliko novca imate, nego pitaju koliko dugo već imate račun u nekoj banci? Jeste li često mijenjali banku i štoviše, jeste li često mijenjali kućnu adresu? Jer izgleda da banke više zanima jeste li nekakva "ptica selica" nego jeste li upravo izašli iz zatvora.

Kreditne kartice

Kad god se sklapa nekakav ugovor o dugoričnoj bezgotovinskoj novčanoj transakciji će i Schufa biti upitana za 'mišljenje'.

No ono što se najčešće pita kod Schufe jest koliko upita ima o Vama. Dakle ne već izdanih kredita, nego koliko tvrtki i financijskih institucija se uopće raspitivalo o Vama. A to čine praktično svi: ne samo kad želite kreditnu karticu, nego i kad sklapate ugovor o telefonu ili čak kad se želite registrirati kod portala kao što je Ebay. Gotovo svatko će Vam pod nos gurnuti na potpis "dozvolu za upit kod Schufe", a svaki upit znači i jednu "crticu" na vašem dosjeu. Što više crtica, to lošije po Vas.

I netočni podaci pod sudskom zaštitom

Zapravo, Schufa uopće ne želi otkriti formulu po kojoj se netko vrednuje kao loš mušterija, a kad je netko "dobar". Štoviše, čak i Savezni sud je ovog siječnja dozvolio ovoj agenciji da ne otkriva tu formulu kako bi se spriječile manipulacije.

I to makar uvijek iznova novinari i zaklade za zaštitu potrošača (Stiftung Warentest) dolaze do zaključka kako su podaci Schufe često - netočni. Prema jednom ispitivanju određenog broja upita su 2010. došli do zaključka kako u 28% slučajeva nedostaju važni podaci, u 8% slučajeva su podaci zastarjeli, a u 1% je mišljenje Schufe jednostavno pogrešno.

I nakon najnovijih optužbi novinara postaje NDR kako Schufa gomila i pohranjuje podatke koje bi, po propisima o zaštiti privatnosti građana, već odavno morala obrisati, ova agencija i dalje tvrdi kako "ne čini ništa nezakonito". Koliko dugo je netko mušterija neke banke za Schufu je riječ tek o "tehničkom podatku", a ne o znatiželji što je neki građanin radio i činio prije trideset ili četrdeset godina. Ona dakle skuplja i takve podatke koje u pravilu u ovoj zemlji nema niti policija. Ali ako zakonodavac donese propis kojim bi bilo zabranjeno čuvati takve podatke, Schufa će "naravno poštovati takve odredbe".

Preporuka uredništva