1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Zaštitu klime trebaju financirati industrijske države

UN radi na tome da se na predstojećoj Konferenciji o zaštiti klime u Parizu usvoje obvezujući zaključci. Šansa za to još uvijek postoje, tvrdi zamjenik glavnog tajnika UN-a Janos Pasztor.

Deutsche Welle: Ujedinjeni narodi koordiniraju pregovore uoči Konferencije o zaštiti klime koja će se u studenom 2015. održati u Parizu. Što su najveće prepreke na putu ka dogovoru?

Janos Pasztor: Nalazimo se usred odlučujuće godine. Od prvog lipnja ćemo dva tjedna pregovarati u Bonnu. To će biti odlučujuća faza nakon koje ćemo znati koliko posla je još pred nama. Trenutno je pred nama prijedlog završnog dokumenta koji obuhvaća 86 stranica teksta. Postoji još mnoštvo opcija i neusuglašenih dijelova teksta. Na ovim pregovorima u lipnju će se predstavnici država izjasniti o tome koje dijelove teksta treba prekrižiti kako bi konačni dokument bio jednostavniji. Trebalo bi da nam ostanu doista samo oni najkritičniji dijelovi rezolucije kojima ćemo se pozabaviti tijekom druge polovice ove godine.

Vjerujete li da će se na kraju u Parizu doći do dokumenta koji će doista sadržavati obvezujuće ciljeve za zaštitu klime?

Očekujemo da ćemo na kraju doći do obvezujućeg ugovora. Ali kada govorimo o tome da određene države preuzmu neku obvezu, onda nije jasno do kojeg stupnja, do koje granice su one spremne da to čine. Ipak, važno je da se po prvi put dođe do ciljeva za zaštitu klime koje će države same sebi propisati. Što je to što svaka država čini već danas i koliko je spremna učiniti? To je pozitivno. Nitko izvana neće prisiliti neku državu da nešto učini, nego se radi o tome na što su one same spremne?

Janos Pasztor

Janos Pasztor

Za sada je 40 zemalja pristalo da sebi zada konkretne ciljeve, većina ih se nalazi u Europi. Najveći zagađivači poput Indije ili Kine još uvijek nisu obećali ništa. Vjerujete li da će se stvari promijeniti?

Mislim da će tu biti pomaka. Glavni tajnik UN-a je upravo od šefova vlada država zatražio da se pismeno izjasne. Doznajemo da Kina namjerava uskoro objaviti svoje ciljeve. Ostali će to također učiniti. Nadamo se da će se na susretu G7 u lipnju izjasniti i industrijske države koje to do sada nisu učinile. U drugoj polovici ove godine bi njihov primjer trebalo slijediti što je moguće više država.

Što je vaša strategija u pregovorima? Smanjujete li očekivanja da rezultat na kraju ne bi bio razočaravajući?

Ne, stvari nisu tako jednostavne. Naravno da nemamo suviše velika očekivanja, ali u Parizu je potrebno postići čitav paket mjera. Taj paket se sastoji od najmanje četiri dijela, a svi dijelovi su međusobno povezani. Tu su ciljevi u vezi s redukcijom ispuštanja štetnih plinova, na što bi se, po prvi put, trebale obvezati sve države. Drugo, riječ je o naravi samog ugovora na kojem se radi. Koje mehanizme kontrole možemo ugraditi u njega? Kako osigurati da se određene odredbe stalno prilagođavaju da bismo na kraju postigli cilj - ograničenje rasta prosječne temperature na planetu za samo dva Celzijeva stupnja. Ako nastavimo ovako, temperatura će porasti za četiri Celzijeva stupnja. Zbog toga moramo u sporazum ugraditi ovakve mehanizme. Treći element je financiranje. Nećemo uspjeti u ovome bez financijske podrške za zemlje u razvoju. Četvrti dio je akcijski plan. Ne radi se samo o riječima, nego i o djelima, o mjerama na razvoju tehnike. Odmjerena mješavina svega navedenog predstavljala bi uspjeh na kraju pregovora.

Spomenuli ste novac. Na ranijim konferencijama za zaštitu klime dogovoreno je da se od 2020. godine izdvaja 100 milijardi dolara za nerazvijene zemlje. Do sada je dostupan samo deseti dio te svote. Vjerujete li da bi se i prije skupa u Parizu moglo doći do obećanja o još većim svotama?

Očekujemo napredak glede tog pitanja. Ako tako ne bude, onda će to imati negativan utjecaj na pregovore. U Parizu razvijene industrijske države ne moraju odmah na stol staviti 100 milijardi dolara, ali moraju pokazati da imaju vjerodostojnu strategiju da do 2020. imaju taj novac. Prije deset dana je njemačka kancelarka obećala da će udvostručiti svotu koju je obećala Njemačka.

Takve najave su nam potrebne. Njemačka u ovom slučaju pokazuje lidersku ulogu i nadam se da će ostale razvijene države slijediti taj primjer. Na kraju je potrebno da nam se u tome pridruže SAD i druge bogate industrijske države poput Japana, Francuske, Italije, ... sve velike države ovdje imaju ključnu ulogu. To što Njemačka predsjeda skupinom G7 moglo bi biti od pomoći.

Imate li na raspolaganju bilo kakvu vrstu pritiska?

Mi ne vodimo pregovore, nego samo omogućavamo da do njih dođe. Glavni tajnik UN-a nam pri tome priskače upomoć kada je riječ o razgovorima sa šefovima vlada, kada postoje poteškoće. Njegova uloga je da pitanje zaštite klime poveže s drugim temama. Na primjer, države članice UN-a će u rujnu razgovarati o novim razvojnim i milenijskim ciljevima za fazu nakon 2015. godine. Postoji mnoštvo dodirnih točaka između zaštite klime i razvojne politike.

Janos Pasztor je početkom 2015. preuzeo funkciju zamjenika glavnog tajnika UN-a koji je zadužen za pitanja zaštite klime. Mađarski diplomat u ime Ban Ki Moona priprema Konferenciju o zaštiti klime koja će se na jesen 2015. održati u Parizu. Jedna od pripremnih konferencija upravo je danas (1.6.2015.) počela u Bonnu.