1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zaštita od poplava kao nacionalna zadaća

2002. i 2013. godine stanovnici i vlasti u Njemačkoj su se borili s poplavama na rijeci Labi. Kako bi se ubuduće bolje zaštitilo građane, vlasti planiraju uvođenje i primjenu novog nacionalnog plana zaštite.

Kada je riječ o zaštiti od poplava, Reinhard Vogt se već pri spomenu riječi Hessen počinje uzrujavati. Naime, ova njemačka pokrajina ima dovoljno mogućnosti za izgradnju prostora za izlijevanje u koje bi se rijeke mogle u određenom trenutku "povući" i tako spriječiti poplave susjedne pokrajine Rheinland-Pfalz. „No, vlada Hessena se do sada opirala potrošiti novac na to“, žali se Vogt. Kao dugogodišnji voditelj gradske centrale za zaštitu do poplave u Kölnu, on je bio odgovoran kada je Rajna napustila svoje korito. Vogt je od tada na glasu kao „papa za poplave“ – unatoč činjenici da se nalazi u mirovini, on i dalje savjetuje vlasti i razne komisije zadužene za zaštitu od poplava na Labi, Rajni, Dunavu ali i u Kini, Tajlandu, Indoneziji i El Salvadoru. „Premalo se toga radi na prevenciji. Pogotovo ako duže vremena nije došlo do poplave, tada se jednostavno ne provodi niti zaštita“, kaže Vogt.

Tako je bilo i na rijeci Labi. Nakon "poplave stoljeća" koja se dogodila 2002. godine, bilo je puno toga planirano kako do ovakve katastrofe ne bi više došlo, no malo je toga provedeno u djelo. To se moglo ponovno vidjeti prošle godine kada se dogodila nova poplava.

Reinhard Vogt

Reinhard Vogt

No, to bi se sada trebalo promijeniti. Nacionalnim programom zaštite od poplava, katastrofe vezane za poplave rijeka Rajne, Labe, Dunava i mnogih drugih rijeka bi ubuduće trebale biti spriječene. To je zaključeno na sastanku savezne i pokrajinskih ministara za zaštitu okoliša u Heidelbergu. Slijedećih godina bi prema ovom planu nasipi rijeka trebali biti pomaknuti dalje od korita kako bi se stvorilo više prostora za područje izlijevanja vode. „Sada su stvoreni preduvjeti kako bi rijeke dobile više prostora i kako bi se smanjio rizik od vodene katastrofe“, rekla je savezna ministrica za zaštitu okoliša Barbara Hendricks. Prema planu bi rijeke tako trebale dobiti oko 20.000 hektara površine više. Tako bi se primjerice razina Labe teoretski mogla smanjiti za oko 79 centimetara, a Dunava čak i do 160 centimetara.

Reinhard Vogt već odavno traži ovakve zahvate. Da u pokrajini Hessen postoji više područja za izlijevanje u koje bi se Rajna u određenim slučajevima mogla izliti, tada bi područja u okolici grada Lahnsteina manje bila pogođena poplavama. On kritizira i činjenicu što je ovaj grad pored Koblenza i koji se nalazi na ušću rijeke Lahna u Rajnu, izgrađen sve do same obale rijeka. „To je pogrešno“, kaže Vogt.

Ambivalentan odnos prema rijekama

Poplava u kelnskom naselju Rodenkirchen u blizini Rajne

Poplava u Rodenkirchenu na Rajni (kod Kölna)

Područja u blizini rijeka su vrlo omiljena za život, no često i opasna. No, usprkos tome, komune još uvijek izdaju građevinske dozvole na prostorima kojima prijeti potencijalna opasnost od poplava. One odgovornost prebacuju na pokrajinske vlasti koje daju novčana sredstva za mjere zaštite od poplava. No, pri tome se vlasti orijentiraju na statističke podatke razina voda u prošlosti. No, budući da je mnogim rijekama u međuvremenu promijenen tok kretanja i izgradnjom na obalama smanjeno područje za izlijevanje, promijenila se i brzina njezinog kretanja. “Primjerice, na gornjem dijelu toka rijeke Rajne sada postojala su mjesta za izlijevanje. Rajna je mogla proširiti i do četiri kilometra izvan korita. No, zbog brodskog prometa je korito poravnato”, objašnjava Vogt.

Isto tako, ovim načinom je skraćen brodski put između Basela i Karlsruhea i to za oko 70 kilometara. Kroz ravnanja korita i izgradnju nasipa, smanjen je prostor za izlijevanje. Putem ovakvih intervencija jasno su povećana strujanja. Jednom je valu danas potrebno između 24 i 30 sati da prijeđe put od švicarske granice do Karlsruhea. Prije ovih intervencija njemu su trebala 64 sata. A povećanjem brzine ujedno se potencijalno povećava i razina vode i do jednog metra.

Barbara Hendricks, savezna ministrica za zaštitu okoliša

Barbara Hendricks, savezna ministrica za zaštitu okoliša

Reinhard Vogt međutim upozorava i na jedinstvene standarde kada je riječ o visini zaštitinih nasipa. Isto tako, on u ovom novom nacionalnom program kritizira i nepostojanje mobilnih mjera kao što su pomični željezni zidovi, vreće pjeska te sustavi za ispumpavanje – kao nadomjestak nasipima. “Igrališta za golf i mali vrtovi ne trebaju jednake mjere zaštite kao neka bolnica ili tvornica kemijskih proizvoda”, kaže Vogt.

No, nasipi i brane već odavno ne pružaju jamstvo za zaštitu od poplava. To pokazuje i pucanje nasipa na Labi. Oni su izgrađeni još u vrijeme postojanja DDR-a. Međutim, oni su s jedne strane prestrmi a s druge strane izgrađeni preblizu koritu rijeke.

Informirati građane i osvijestiti ih

Prema Vogtovom mišljenju, trebala bi se jače probuditi i svijest građana kada je u pitanju zaštita od poplava. On podsjeća na iskaznice za zaštitu od poplava koje danas više gotovo nitko ne koristi. „Svaki vlasnik neke nekretnine mogao je pozvati vještaka na svoje zemljište koji bi pak izračunao kolika je mogućnost štete uslijed poplave. Ti su podaci ulazili u posebnu iskaznicu i svatko ih je mogao vidjeti i na osnovu njih krenuti s mjerama zaštite“, kaže Vogt.

Poplava na sjeveru Njemačke

Mnogi njemački gradovi u blizini rijeka su često pogođani poplavama

On građanima savjetuje da svoja skladišta goriva nikada ne postavljaju u blizinu podruma, već pod krov. Isto tako, on navodi kako bi bilo bolje površinu cesta ne "prelijevati" asfaltom budući da voda tako ne može "ući" u zemlju. U svakom slučaju, kako kaže, jako ga zanima hoće li sljedeća poplava ponovno Njemačku iznenaditi i „izbaciti iz takta“. Jer za primjenu novih mjera koje se predviđa financirati svotom od 5,4 milijarde eura planirano je 20 godina.