1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Zaštita klime poskupit će električnu energiju

Na tisuće radnika u čeličanama u Liegeu demonstrira jer strahuju od gubitka radnog mjesta zbog zaštite klime. Čelična industrija i druge industrijske grane u EU već tjednima traže iznimke u paketu mjera zaštite klime.

default

Predsjednik Komisije Barroso predstavlja paket mjera zaštite klime

Jedna od najvažniji točaka paketa mjera zaštite klime je da industrijska postrojenja ubuduće moraju platiti mnogo novca za svoju količinu ugljičnog diokisda. Time će se znatno pooštriti takozvano trgovanje s ispušnim plinovima. Tko će nositi teret ?

Za sve to mogli bi indirektno platiti europski potrošači. Naime, očekuje se da će europski proizvođači električne energije svoje troškove svaliti na svoje klijente. Cijene električne energije mogle bi se povečati za najmanje 15%, i to do 2020. godine, rečeno je u Bruxellesu. Njemački član u Europskoj komisiji Günter Verheugen sličnog je mišljenja ističući kako „zaštita klime ne može biti besplatna“ te da to „treba građanima jasno dati do znanja“.

Einführung von Hybridmotoren in Deutschland

Cilj: Udio biogoriva povečati sa 8 na dvadeset posto

Biogorivo – „dolijevanje ulja na vatru“

Hoće li osim električne enrgije poskupiti i hrana, ostaje sporno. Krivac za eventualno poskupljenje bilo bi biogorivo, Trenutno se na europskim benzinskim pumpama toči tek dva posto biogoriva – a ostatak benzin ili dizel. Europska unija želi do 2020. godine taj udio povečati na 10%. No takav korak mogao bi poskupiti cijene za žitarice, navodi se u jednom internom dokumentu Europske unije. Takvo mišljenje stručnjaci pak smatraju pretjeranim. Povećanje cijena hrane u posljednje vrijeme nema nikakve veze s povečanjem udjela biogoriva. Razlog poskuljenju hrane treba prije tražiti u lošoj žetvi i drugim faktorima. Sporna točna obnovljivi izvori energije

Posebno sporna točka nije toliko biogorivo već onaj dio koji Europska unija zahtjeva oko obnovljivih izvora energije. Unija želi do 2020. godine uložiti velika sredstava u energiju dobivenu iz snage vjetra, vode i sunca. Udio bi se trebao povećati sa trenutnih 8 na dvadedeset posto.

Deutschland Europa erneuerbare Energie Windkraft Raps

EU namjerava povečati udio obnovljivih izvora energije sa 8 na dvadeset posto

Podjela tereta također sporna

Bogate zemlje trebale bi više pridonijeti ostvarenju ciljeva nego siromašnije članice Europske unije poput Bugarske ili Rumunjske. Upitna je raspodjela. Francuska i dalje traži da mora učiniti manje od ostalih, jer, kako navodi vlada u Parizu, brojne francuske nuklearke su ionako povoljne za klimu, jer ne ispuštaju ugljični dioksid. Takav bonus pak oštro odbacuju neke druge članice poput Austrije, na primjer.

AKW, Atomkraftwerk, Kernenergie

Trebaju li zemlje s atomskom energije ulagati manje u obnovljive izvore energije?

Tko zapravo ima koristi od nuklearnog bonusa?

Indirektno pitanje atomskog bonusa još je otvoreno, jer Europska komisija je ciljeve za obnovljive izvore energije proračunala na način da zemlje članice koje imaju veliki udio nuklearne energije profitiraju. Istovremeno se udovoljava i protivnicima atomske energije – na primjer zemljama koje koriste vodene izvore energije. Prema jedenoj formuli takve članice bi morale manje ulagati u obnovljive izvore energije.