1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Zaštita biljaka i životinja na štetu čovjeka

Na UN-ovoj konferenciji o raznolikosti vrsta koja se trenutno održava u Bonnu raspravlja se o promjenama klime, bio-gorivu, izumiranju biljnih i životinjskih vrsta. O ugroženosti indigenih naroda malo se govori.

Crnoputi muškaras sa šarenim ukrasom na glavi i u nosu

Prosvjednik za prava urođenika u Brazilu

Konferencija Ujedinjenih naroda o raznolikosti vrsta mora uspjeti jer je to u interesu čovječanstva. Ali, taj uspjeh mora uključiti i one koji žive u prirodnim rezervatima, a ne pripadaju među biljne i životinjske vrste, naglašavaju organizacije za zaštitu indigenih naroda. Naime, odluke o zaštiti biljnih ili životinjskih vrsta često idu na štetu ljudi – urođeničkih skupina koje su ionako često marginalizirane, naglašava Jannie Lasimbang iz Malezije: „Konvencija o raznolikosti vrsta (CBD) bavi se indikatorima, strateškim planom i ciljem da se do 2010. pospješi zaštita vrsta. Mi želimo da se to događa u skladu s čuvanjem prava i interesa indigenih naroda.“

Uvažiti interese indigenih naroda

Peruanac sa šarenim ukrasom na glavi

Peruanski urođenik

Da bi se to dogodilo indigene skupine moraju jače nego do sada biti uključene u proces odlučivanja i nacionalne strategije provedbe planova. Morali bi biti razvijeni posebni indikatori koji pokazuju štetni utjecaj zagađivanja okoliša i mjera za zaštitu raznolikosti vrsta na indigene narode. Lasimbang zahtijeva da se važni međunarodni dokumenti o zaštiti vrsta i zaštiti prirode te o Konvenciji za zaštitu raznolikosti vrsta prevedu i na jezike indigenih naroda. Jedno od područja koje osobito zabrinjava indigene narode je neodgovorno postupanje s vodom, kaže Lasimbang. Zagađivanje je jako rašireno. Izgrađene su brojne hidro-elektrane i druga industrijska postrojenja. Indigene narode zabrinjava i preusmjeravanje rijeka na područjima na kojima oni žive i zahtijevaju „tradicionalno upravljanje vodenim resursima i priznavanje prava korisnika“.

Prihvaćanje načela koja su se održala stoljećima

I na brojnim drugim područjima međunarodna bi zajednica morala korektnije i odgovornije postupati prema indigenim narodima. Ashish Kotari iz Indije predstavio je zahtjeve Međunarodnog foruma indigenih naroda upućene Konferenciji UN-a. Prvi se odnosi na poljoprivredu jer „poljoprivredna raznolikost vrsta može biti očuvana samo ako budu sačuvana prava i uvjeti pod kojima su mali poljoprivrednici, nomadi, urođenici, ribari, već stoljećima, pa i tisućljećima postupali“. On naglašava da su ti ljudi vrlo ugroženi zbog komercijalizacije poljoprivrede, sijanja biljaka za bio-gorivo i sličnoga.

Mjere koje pomažu samo koncernima

Prosvjed indigenih stanovnika Filipina protiv industrijskog uništavanja njihovog okoliša

Prosvjed indigenih stanovnika Filipina protiv industrijskog uništavanja njihovog okoliša

Indigeni narodi zahtijevaju potpuno zaustavljanje proizvodnje bio-goriva, određivanje zaštićenih područja šuma i jezera samo u dogovoru s indigenim narodima koji tu žive, obvezujući međunarodni ugovor o pravednoj nadoknadi za korištenje tradicionalnog znanja, primjerice o ljekovitim biljkama. Osim toga, zahtijevaju zabranu genetski manipuliranog drveća ili zabranu takozvanog „gnojenja oceana“ kod kojega tvari poput dušika ili željeza u velikim količinama bivaju bacane u mora kako bi reagirale s ugljičnim dioksidom iz atmosfere. Kotari smatra da je to uzaludan posao i da samo služi dobivanju certifikata za veću emisiju ugljičnog dioksida. „To ne pomaže nikome osim koncernima koji na tomu zarađuju“, kaže Kotari.

Preporuka uredništva