1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Wikipedija i njezini autori - Good Guys interneta

U usporedbi s Wikipedijom su sve druge svjetske enciklopedije patuljci: deset godina nakon osnivanja (15.1.2001) englesko izdanje obuhvaća 3,5 milijuna pojmova, a ugledna Encyclopedia Britannica 'samo' 500.000.

Wikipedija je osnovana prije deset godina

Wikipedija je osnovana prije deset godina

Encyclopedia Britannica

Encyclopedia Britannica

Wikipedija ima svoje privrženike - oni smatraju da se radi o najdemokratičnijem mogućem obliku širenja znanja o svijetu, a time i njega samog. Ali Wikipedija ima i žestoke kritičare - oni tvrde da se radi o diletantskom projektu u kojem gomila amatera širi svoje poluznanje sebi sličnim korisnicima. Između ove dvije žestoko sukobljene frakcije stoji velika, milijunska masa onih koji Wikipediju naprosto svakodnevno koriste - od učenika i studenata koji se pripremaju za ispit, preko običnih građana koje zanima neka egzotična tema pa sve do političara koji se svakodnevno susreću s kompleksnim problemima o kojima moraju donositi dalekosežne odluke. Wikipedija je u deset godina svog postojanja postala dio svakodnevice - i danas je gotovo nezamislivo da od tamo jednog dana nestane.

Wikipedia, slobodna enciklopedija

Wikipedia, slobodna enciklopedija

Pritom nikako nije sve što se na stranicama Wikipedije objavi uvijek pouzdano i točno. U Njemačkoj je jedan student novinarstva izblamirao gotovo cijelu novinarsku branšu kada je početkom 2009., nakon što je tadašnji političar Kršćansko-demokratske Unije Karl Theodor zu Guttenberg imenovan novim njemačkim ministrom gospodarstva, manipulirao članak u Wikipediji. Uz njegovih deset stvarnih imena (Karl Theodor Maria Nikolaus Johann Jakob Philipp Franz Joseph Sylvester Freiherr von und zu Guttenberg), dodao je još jedno: Wilhelm. Iz Wikipedije su to preuzeli gotovo svi njemački mediji, uključujući i tako ugledne kao što su minhenski list Süddeutsche Zeitung ili hamburški Der Spiegel, a najtiražniji europski bulevarski list Bild-Zeitung je pogrešno ime čak stavio na naslovnu stranu kao udarni naslov.

Karl Theodor Maria Nikolaus Johann Jakob Philipp Franz Joseph Sylvester Freiherr von und zu Guttenberg, ali ne i Wilhelm

Karl Theodor Maria Nikolaus Johann Jakob Philipp Franz Joseph Sylvester Freiherr von und zu Guttenberg, ali ne i Wilhelm

Experiment s javnošću

Za studenta koji je to napravio (on još krije svoje ime) to je bio eksperiment koji je trebao pokazati kako funkcionira medijski pogon: "To je bio vrlo očit primjer fenomena da mediji prepisuju jedni od drugih bez provjere. Ne provjeravaju se izvori. Jedan izvor uzima drugi neprovjereni izvor kao potvrdu i obrnuto - tako se događa da neistine potvrđuju jedna drugu. Mislim da je potrebno na to ukazivati - novinari bi morali provjeravati svoje informacije."

Anonimnog autora je posebno iznenadila lakoća s kojom je pogrešna informacija preuzimana. To pokazuje i status koji Wikipedija ima u suvremenom društvu - mada svi znaju da joj se ne može baš sve vjerovati, ipak joj svi vjeruju: "Mene je iznenadilo činjenica da je na kraju tek sama Wikipedija primjetila grešku i ispravila ju, izbrisala dodano ime. Novinari to nisu vidjeli."

Na sljedećoj stranici: Nezaobilazan dio svakodnevice