1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

"Was ist deutsch?"

Još do unazad nekoliko godina postaviti pitanje "Što je njemačko " ili još preciznije: "Što je to tipično njemačko" zvučalo je poput provokacije, a većina Nijemaca suočena s tim pitanjem, osjeća svojevrsnu zbunjenost.

default

Neki se rado identificiraju s poznatom krilaticom Made in Germany, garancijom njemačke kvalitete, no brojni osjećaju nelagodu zbog toga što se u medijima o Njemačkoj najčešće govori u kontekstu njezine najmračnije povijesti - razdoblja nacionalsocijalizma i njegovih mučnih odjeka u sadašnjosti u obliku neonacističkih ispada.
Njemački publicist Mathias Matussek, koji je upravo objavio knjigu pod naslovom "Mi Nijemci - zbog čega nas drugi mogu zavoljeti?" očito je pogodio promjenu društvene klime i novog vala pozitivnog njemačkog patriotizma, koji ne isključuje druge da bi veličao sebe, već se samosvjesno identificira s pozitivnim stečevinama vlastite kulture. U tome će Nijemcima i svima onima koji ih žele upoznati i bolje razumjeti, zacijelo pomoći i dvije izložbe koje su danas otvorene u Njemačkoj i bave se upravo tim pitanjem: Što je to što se može označiti kao "njemačko" i kako se prema tome odnositi? Njemački povijesni muzej u Berlinu otvorio je stalni postav koji prikazuje njemačku povijest kroz dva tisućljeća, a Germanski nacionalni muzej u Nürnbergu izložbu pod nazivom "Što je njemačko?"

Propitivanje vlastitog identiteta

Izložba u Nürnbergu (2.6. -3.10 06) obilježena je mješavinom ozbiljnog i ironičnog propitivanja o vlastitom identitetu. Što se sve na izložbi može vidjeti? Na 1500 četvornih metara izložbenog prostora prikazano je oko 700 eksponata, podijeljenih u pet tematskih područja " Duh", "Karakter", "Vjera", "Čežnja" i "Domovina". Već i sami ovi naslovi sugeriraju koje su glavne teme i naglasci njemačkog "duhovnog krajolika" posljednjih dvjesta godina. Iako ovi nazivi zvuče vrlo ozbiljno i teško, sam karakter izložbe je protkan dozom humora i ironičnog samoispitivanja, a razne aspekte takozvanog "njemačkog bića", ili "bitka", kako bi to radije nazvali njemački filozofi, utjelovljuju eksponati svakodnevnih uporabnih predmeta, kao i rijetki umjetnički predmeti iz muzejskih zbirki. Dakle - jedna mješavina kulture svakodnevnice i takozvane "elitne " kulture. O koncepciji izložbe govori jedan od kustosa izložbe Dr. Matthias Hamann: „Izložba se bavi pitanjem "što je njemačko", ali ne daje odgovor na to pitanje. Mi pružamo puno mogućih odgovora i to u okviru pet tematskih područja pod vrlo zvučnim nazivima - Duh, Domovina, Vjera, Čežnja, Karakter. U tom području kombiniramo predmete iz razdoblja od oko 200 godina - predmete koji su ljudima bliski , s neobičnim predmetima tako da u tim prostorima nastaju ironični obrati.To su suptilne stvari koje djeluju pomalo provokativno, zato da potaknu posjetitelje na razmišljanje o tom pitanju - što je njemačko.“

Pravi je trenutak za izložbu

Kako na primjer izgleda segment izložbe pod nazivom Duh /Geist, u kojem su, između ostalog, predstavljana djela velikih starih majstora Albrechta Dürera i Lukasa Cranacha, preko suvremenih umjetnika starije generacije Joerga Immendorfa i Gerharda Richtera, sve do predstavnika najmlađe generacije Ericka Niedlinga i Tobiasa Koebscha. Tu se radi o predstavljanju Nijemaca kao kulturne nacije. Nijemci se definiraju kao nacija pjesnika i mislilaca. U taj se segment ulazi kroz jedan veliki ljevak na kojem su ispisane pojedine njemačke riječi koje su prihvaćene u raznim jezicima i kulturama svijeta. Na primjer "Zeitnot" koji se koristi u ruskom, ili "Oberdirekor", koja se koristi u engleskom. Kroz taj se ljevak ulazi u prostoriju sa četiri stupa koji predstavljaju stupove kulturnog identiteta: pjesništvo, filozofiju, glazbu i scenske umjetnosti. Na zidovima su slike koje obrađuju tri teme - snove, proboj i nepovjerenje. Nepovjerenje prema tom duhu koji se znao preobraziti i u svoju suprotnost. Na tim se stupovima može vidjeti i njemačka sklonost prema zatvorenosti u vlastite zidove, gunđanju, umjesto iznošenju svojih misli u javnost. Tu se dakle ne radi o povijesnoj izložbi, nego o pojedinim trenucima i aspektima njemačke povijesti i raznim mogućim odgovorima. Na pitanje zbog čega izložba na tu temu, koja je do nedavno bila gotovo tabu tema, upravo sada i u kontekstu kulturnog programa Svjetskog nogometnog prvenstva, Dr Hamman pojašnjava: „U Njemačkoj se tek od nedavno vode rasprave o tome što se podrazumijeva pod njemačkim identitetom. Prije tri godine smo planirali što ćemo mi kao Germanski nacionalni muzej ponuditi u okviru kulturnog programa Svjetskog nogometnog prvenstva i onda smo došli na tu ideju postaviti izložbu : Was ist deutsch? Ako bolje pogledate, nacionalni su osjećaji za vrijeme takvih priredbi prilično uzburkani i u tom smislu je to zaista odgovarajući trenutak - što nam je vrlo drago.“

Postoje li klišeji?

Na pitanje očekuju li autori ove izložbe da se prevladaju neki klišeji ili predrasude o Nijemcima, Dr. Hamman je odgovorio: „To je teško reći, jer kad malo bolje pogledate, mnogi su od tih klišeja točni. Ali mi sami trebamo pogledati koje su to naše njemačke osobine još relevantne. Što je s točnošću, je li to za nas još bitno? Ako posjetitelji nakon izložbe kažu: pa da, to je baš zgodna izložba, onda nismo ništa postigli. Ako pak kažu - ne, s time se uopće ne slažem, ili pak: to je baš dobro, ili - to me zaista ljuti - onda je to super. Jedno istraživanje u cijeloj Europi o imidžu Njemačke pokazalo je kako Nijemci o sebi uglavnom prilično negativno misle, te da prevladava neko mračno raspoloženje. Ljudi izvan Njemačke to uopće ne mogu pojmiti.“