1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Wagner i Bayreuth: istine i mitovi

Ovog tjedna počele već 105. Wagnerove svečanosti u Bayreuthu. Doduše, ovaj put uz mnogo više mjera sigurnosti, ali to je glazbena manifestacija koja je redovito vezana uz mnoge predrasude. Neke ćemo pokušati ispraviti:

1. Dok "obični smrtnici" moraju godinama čekati na skupe karte, njemačka kancelarka i druge slavne osobe dobivaju karte od festivala.

Nije točno. Goste ne poziva festival, nego grad Bayreuth koji dobiva određen broj karata. Na kraju, i festivalu i gradu dobro dođe malo medijske pozornosti sa poznatim gostima, makar je sve to ove godine mnogo skromnije zbog mjera sigurnosti. Ali karte koje dobiva grad su zapravo naknada za novčanu potporu Festivalu i koju on dobiva od grada, općine, pokrajine Bavarske i Njemačke. Sam za sebe, financijski bi se festival jedva održao: potpora ukupno iznosi oko 16 milijuna eura, gotovo polovica budžeta.

2. U Bayreuthu se izvode samo opere Richarda Wagnera.

Nije sasvim točno. Neposredno nakon Drugog svjetskog rata je Bayreuth spadao u Američku okupacijsku zonu i tamo su, za zabavu vojnika izvođeni čak i mjuzikli. Ali i u redovitom programu se uvijek iznova izvodila 9. Simfonija Ludwiga van Beethovena - skladatelja kojem se i Wagner divio. Na primjer, nakon rata i ponovnog pokretanja Festivala 1951. Ali inače, u 139 godina povijesti manifestacije - da, samo Wagner.

Deutschland Bayreuth Festspiele 2011 Merkel

Poznati dolaze u Bayreuth - ovo je fotografija iz 2011. - ali niti kancelarka ne "dobiva" karte. Ona, točnije, porezni platiše itekako su platili za ulaz.

3. Karte su besramno skupe

Ovisi o tome, što mislite pod "besramno skupe". Najjeftinije karte koštaju 25 eura, makar na tom mjestu u razmjerno malenoj dvorani nemojte očekivati baš veliki užitak - ponekad je i neki stup ravno pred vama. Karta za sasvim pristojno mjesto košta od 190 eura, ali to ne treba uspoređivati s kartom za kino, nego s ulaznicama na nekim drugim svjetskim festivalima gdje bi i za takve novce dobili stup pred sjedalom.

Ali ovdje govorimo o "normalnim" kartama, dakle kupljenima od Festivala. Karte se preprodaju, na kraju i preko Interneta, a tamo dosežu i četveroznamenkaste iznose.

4. To je leglo konzervativne interpretacije i okupljalište "starih Wagnerijanaca"

Apsolutno nije točno - i nekima su izvedbe u Bayreuthu često i previše radikalne. Ali već u dvadesetima je voditelj Festivala Siegfried Wagner, sin skladatelja, počeo pomalo eksperimentirati s ustaljenom režijom opera - i tada je još nailazio na otpor onih koji su željeli da i on ponaša po poslovici "plet kotac k'o i tvoj otac".

Udovica Siegfrieda i nasljednica u vođenju festivala Winifired je nastavila s takvim novinama, a i 1951. je Wagnerov unuk Wieland svojim izvedbama znao razbjesniti "konzervativce". Kad je preuzeo njegov brat Wolfgang, on je priređivao i izvedbe za konzervativce i za alternativce. I pod vodstvom Wolfgangove kćerke Katharine u Bayreuth dolazi mnogo uglednih režisera koji izvedbama daju svoj pečat.

Ali naravno sve to vrijedi za izvedbu na pozornici. Glazba je uvijek ista.

A ti "stari Wagnerijanci", uzgred rečeno, su davno već uglavnom pomrli.

Bayreuther Festspiele 2016 Parsifal

Mnogima se režija ponekad čini čak previše smjelom - na primjer, ovo je ovogodišni Parsifal.

5. Opet o kartama: one se mogu dobiti samo "preko veze" pa tako u Bayreuth i dolaze uvijek isti gosti.

Donekle točno, ako "preko veze" mislite na - internet. Za sve izvedbe se na internetskoj stranici festivala mogu dobiti karte, svatko najviše 6 karata. Ali ipak, točno je i da su se prije karte prodavale samo preko određenih turističkih ureda, a i danas se određen broj karata šalje (naravno, na prodaju) udrugama ljubitelja glazbe Richarda Wagnera diljem svijeta.

Ali i ove godine se tri četvrtine od ukupno 60 tisuća karata prodaje "smrtnicima". Moguće je i naručiti pismeno, a nije isključeno da nećete dobiti kartu za ovogodišnju manifestaciju. Ali onda vam se nudi mogućnost da dođete na "listu čekanja".

6. Festival je u vlasništvu obitelji Wagner

Nije točno, Festival je manifestacija Zaklade Richarda Wagnera. U njoj su i nasljednici skladatelja, ali su i druge javne institucije i zaklade. Ali nitko se do sad nije usprotivio odredbi da na čelu festivala uvijek mora biti netko iz obitelji Wagner - bilo krvnom, bilo vjenčanom vezom.

7. Richard Wagner je zapravo bio nacist

Što da na to kažemo? Ne samo da je nacistički pokret nastao mnogo poslije doba Richarda Wagnera, nego se i Adolf Hitler uopće rodio šest godina nakon smrti skladatelja.

Lokschuppen Rosenheim Ausstellung Wikinger - Pressebilder

Wagnerova fascinacija germanskom mitologijom potječe iz posve drugog vremena, iz sredine 19. stoljeća. A onda su i izvedbe bile posve drugačije.

Ali, je li Wagner bio idejni začetnik njemačkog nacionalizma? U svakom slučaju, na žalost je točno da je bio antisemit i da je autor besramnog pamfleta "Židovstvo u glazbi". Točno je i da je bio nacionalist i opsjednut njemačkom mitologijom. Ali po nekim spisima ga se lako može smjestiti i u anarhiste, u ljevičare, u kozmopolite ili jednostavno u - umjetnike.

Točno je i da su neki od nasljednika Wagnera bili gorljivi nacisti i da je Hitler bio obožavatelj njegove glazbe. Ali niti Wagner nije mogao učiniti ništa protiv toga da i takve osobe ponese njegova glazba.

8. Bayreuth je jedno od središta njemačke kulture

Tko god da to kaže, sigurno nikad nije bio u Bayreuthu dok ne traje festival. "Njemačka kultura" se uglavnom svodi na (dobro) pivo i bavarsku hranu, makar je tamo smješten najvažniji arhiv vezan uz djelovanje Richarda Wagnera, a prošle godine je opet otvoren i muzej o Wagneru.

Za svaki drugi kulturni doživljaj valja potegnuti barem do nedalekog Nürnberga (i možda prije toga posjetiti slikovit grad Bamberg s odličnim, takozvanim "dimljenim pivom"). Konačno, i Wagner se naselio u Bayreuthu u prirodi i osami, sit spletki u gradovima i na dvorovima.

Villa Wahnfried Richard Wagner Museum in Bayareuth

Bayreuth i vila Wahnfried su važni za ljubitelje Wagnera. Ali taj gradić u bavarskoj provinciji je, kad završi festival, prilično miran.

9. Wagnerova glazba je bučna, opere traju dugo, a njihova radnja su staromodne priče o herojima

To doista ne možemo mi reći, nego ostavljamo vama da stvorite svoj sud - ali dajte Wagneru barem šansu. Ako je ikako moguće, ne slušanjem reprodukcije nego u izvedbi dobrog orkestra.

Što se glasnoće tiče, sastav orkestra Wagnerove glazbe je manje ili više normalan - i vrlo daleko od zahtjeva na primjer Čajkovskog da za uvertiru svojeg djela "1812" želi ne samo - citiramo: "sve moguće duhačke instrumente" nego i - topovsku paljbu.

Što se sadržaja opera tiče, one su doista često iz germanskih mitova i bajki. Ne nedostaje niti mitskih junaka, a radnja se svodi na ljubav i mržnju, vjernost i izdaju, prijateljstvo i borbu i na kraju smrt. Ima li nekih drugih emocija u današnjem svijetu? Je li onda i na primjer Antigona i grčka drama uopće "staromodna"?

Što se dužine Wagnerovih opera tiče, on definitivno nije skladao razmišljajući o prekidu za blok reklama nakon deset minuta. On svojom glazbom polako stvara čitav svoj svemir, ali "o ukusima se ne raspravlja" i naravno da nekome to može biti strano. Ali ima i mnoštvo onih koji misle drugačije i uživaju u svakoj sekundi, čak i ako izvedba traje 7 sati.

Preporuka uredništva