1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Vukovarci su se odlučili za zajednički život u miru

Vukovar je grad u kojem, prema posljednjem popisu stanovništva, ima oko 33 posto Srba. Oni danas (6.1.) slave Badnjak. No, pored vjerskih, njih kao i njihove ostale sugrađane prije svega brinu egzistencijalna pitanja.

Grb grada Vukovara

Vukovar ponovo želi staru tradiciju mira, tolerancije i zajedništva

„Mirno je, mirno je - tu nije bilo nikakvih i nema nikakvih problema“ – ovim je riječima vukovarski gradonačelnik Željko Sabo odgovorio na pitanje u kakvom je ozračju danas, nakon katoličkog i uoči pravoslavnog Božića, grad koji je postao simbolom razaranja u hrvatsko-srpskom sukobu. Međutim, Sabo odmah dodaje: „Ono što ja ističem kad mi dolaze mnogi veleposlanici ili strane delegacije, kad nas ispituju o gradu Vukovaru, o nekom suživotu ili zajedničkom životu, ja obično volim reći - ŽIVOTU u gradu Vukovaru.“ Naglašava kako, unatoč vjerovanju mnogih, nacionalne tenzije u Vukovaru apsolutno nisu problem o kojem bi trebalo trošiti puno riječi: „Vukovar je bio broj 1 u Hrvatskoj, drugi u bivšoj Jugoslaviji, nakon Maribora, po bruto društvenom proizvodu. Mi smo danas, nažalost, u Hrvatskoj posljednji, najsiromašniji grad, s najvećom stopom nezaposlenosti. Znači tu je problem.“

Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo

Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo

Siromaštvo i nezaposlenost najveći su problemi

To potvrđuje i predsjednik Zajednice vijeća općina Vukovara Dragan Crnogorac. Kaže kako vjernici pravoslavne ispovijedi Božić dočekuju u duhu svoje vjere, ali „i dalje u teškoj ekonomskoj situaciji, s velikom stopom nezaposlenosti i diskriminaciji pri zapošljavanju.“ Crnogorac napominje da je to teško dokazati, ali dodaje: „Trebate se predstaviti kao Srbin i vidjet ćete kako ćete proći kad idete na razgovore.“ Osobito jer su glavni, i gotovo jedini poslodavci u Vukovaru danas država i javne službe.

Nerazumijevanja ima i kada je riječ o diobi vlasti. Priznaje međutim da je ekonomski teško svim Vukovarcima i naprosto ih ljuti što mediji posvećuju više pažnje izjavama političara i državnih dužnosnika. Slično je i sada kada je Srbija Međunarodnom sudu pravde u Haagu predala svoju tužbu protiv Hrvatske za genocid, kaže Crnogorac: „Sukobi ili odnosi među državama kroz javnost su se prelamali na našim leđima na način što su nas pitali što će to sad vama značiti hapšenje ratnih zločinaca u Haagu, izricanje presuda , pa evo sad kod podnošenja tužbi. Ja ću vam reći iskreno – suštinski, u gradu Vukovaru to neće nešto puno promijeniti, hoće li to nešto donijeti ili odnijeti. Mali ljudi imaju druga iskustva.“

Ruševine ckrve svetog Nikolaja

Crkva svetog Nikolaja znatno je stradala u ratu

Rat kao tabu tema

„Svi koji su ostali i koji su se vratili u Vukovar odlučili su živjeti zajedno u miru,“ objašnjava gradonačelnik. „Međutim, ako žele, da tako kažem, nekako zajedno da žive i da se druže,“ dodaje Crnogorac, „mislim da je sigurno jedna od tema koju nikada, nikada ne spominju - rat.“

„U onim trenucima kada su zajedno, kada se druže i kada dijele svoje zajedničke probleme, o ratu ne pričaju kako se ne bi doticali tema i rana bolnih za sve Vukovarčane“, kaže predsjednik ZVO-a. Razlog su različita iskustva i različita gledišta na zbivanja u ratu iako je, nastavlja Dragan Crnogorac, neosporno da su se neke stvari u gradu dogodile. „Činjenice se ne mogu izbrisati, ali stvarnost je nešto drugo, što mi sada moramo da živimo. Taj sukob i taj rat sigurno nije donio ništa dobroga za grad Vukovar, građanima Vukovara pogotovo, jer kao što vidite, grad je ekonomski razrušen, društveno isto tako.“

Crkva svetog Nikolaja nakon obnove

Crkva svetog Nikolaja nakon obnove

„Grad mira, tolerancije i zajedništva“

Ono što se dogodilo 1991. apsolutno treba ostati među mladima, ali to im ne treba biti osnova na kojoj oni trebaju graditi svoja poznanstva, prijateljstva i svoje živote, misli Crnogorac. „Ono za što se ja zalažem jest da do izražaja dođe bogatstvo nacionalnih manjina“, dopunjuje ga Sabo i dodaje: „Unatoč svim patnjama i činjenici da se još uvijek ne zna sudbina 361 osobe, mi još možemo istaknuti primjer Vukovara kao grada mira, tolerancije i zajedništva.“

„Sigurno da je u interesu Srba u gradu Vukovaru da svi građani žive ravnopravno, da svi građani žive u što boljim odnosima i da nema diskriminacije u gradu Vukovaru. Sigurno da će Srbi, a i pravoslavna crkva doprinositi na tom putu da odnosi između svih građana budu što bolji, normalno, poštujući različitosti svih građana grada Vukovara, pa tako i Srba, odnosno pravoslavaca u gradu Vukovaru,“ kaže Crnogorac.

Dragan Crnogorac, predsjednik Zajednice vijeća općina Vukovara

Crnogorac: "Rat se nikada ne spominje"

Intenzivna obnova sakralnih objekata

Za razliku od prijašnjih godina pravoslavci u Vukovaru ovaj će Badnjak i Božić slaviti u dvjema crkvama. „Crkva svete Petke na Dobroj vodi gotovo je potpuno obnovljena, no ima još par imovinsko-pravnih odnosa oko zemljišta koji se moraju riješiti s gradom Vukovarom. Novosagrađena Crkva Stefana Dečanskog u Borovu naselju u dobroj će mjeri biti spremna ugostiti sve vjernike, kako u porti crkve, tako i u unutrašnjosti i dvorištu. Crkva svetog Nikolaja u Vukovaru, koja je najveća pravoslavna crkva u gradu, u velikoj je obnovi i ona neće biti spremna za organizaciju Badnjaka i Božića,“ priča Dragan Crnogorac.

Crkva svetog Stefana Dečanskog u Borovu naselju

Crkva svetog Stefana Dečanskog u Borovu naselju

Ta parohijska crkva znatno je bila oštećena u ratu, a obnova pravoslavnih sakralnih objekata, što se gotovo isključivo financira iz hrvatskog državnog proračuna, intenzivirala se upravo prošle godine. Za gradonačelnika Željka Sabu to nije iznenađenje: „A čujte, sigurno da je to dio koalicijskog sporazuma HDZ-a i SDSS-a na državnoj razini.“ On drži da je vlada ipak trebala prije i puno više ulagati u ekonomski razvoj grada, jer ljudi praznih džepova s nelagodom odlaze i u crkvu, budući da nemaju mogućnost dati svoj financijski prilog.

No čestitku svojim sugrađanima gradonačelnik izgovara iskreno: „Svim vjernicima katoličke vjere želim ugodan, sretan blagdan Sveta tri Kralja, a vjernicima pravoslavne vjere želim čestit Božić, Hristos se rodi.“

Autorica: Tatjana Mautner

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva