1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Vukovar – ubijeni grad“ – pisanje njemačkog tiska prije 20 godina

Njemački mediji su pozorno pratili ratna događanja u Hrvatskoj, pa tako i događaje oko pada Vukovara koji se dogodio prije točno 20 godina, 18. studenoga 1991. godine.

Tisuću križeva na vukovarskom Memorijalnom groblju

Tisuću križeva za vukovarske žrtve

Njemački tisak je prije pada Vukovara uglavnom prenosio vijesti novinskih agencija. Poslije okupacije je tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) za strane novinare organizirala obilazak toga razrušenoga grada. U grupi su bili i njemački novinari. Oni su osudili, kako su većinom pisali, besmisleno nasilje i uništavanje Vukovara.

Njemačke dnevne i tjedne novine

Suosjećanje sa žrtvama

„Jad ljudi iz podruma“

Süddeutsche Zeitung iz Münchena 5. studenoga 1991. prenosi pisanje Tanjuga koji je javio da je JNA zauzela već pola grada, kao i izjavu tadašnjeg zapovjednika obrane Vukovara Mile Dedakovića Jastreba da je grad u „krajnje teškoj situaciji“ te da se nalazi pred predajom. Minhenski list je također objavio da Jastreb optužuje vodstvo u Zagrebu zato što je, kako smatra, ono ostavilo na cjedilu njega i 12.000 stanovnika koji vegetiraju u vukovarskim podrumima.

Süddeutsche Zeitung je dan nakon pada Vukovara, 19. studenoga 1991. godine, objavio podulji tekst pod naslovom „Jad ljudi iz podruma“. „Od početka borbi televizijski ratni izvjestitelji su gledateljima širom svijeta prenosili krvoproliće na ekrane u njihovim domovima. Krik zgražanja je izostao. Svijet se, kao nekada na Bejrut, navikao i na Vukovar“, napisao je autor minhenskog dnevnika. On je oslikao strašne uvjete u kojima su mjesecima živjeli preostali stanovnici i branitelji Vukovara: život, umiranje i rađanje u podrumima bez svjetla, vode i grijanja. U tekstu se postavilo i pitanje zašto su baš oko Vukovara vođene tako ogorčene borbe. Autor je ocijenio da je grad za obje zaraćene strane od velike propagandne i emocionalne važnosti: „Za Hrvatsku je grad bio simbol otpora agresiji srbijanske prevlasti. Taj simbol je sada pao, njegov će pad uzdrmati Hrvatsku. Srbiji bi pobjeda nad razrušenim gradom mogla dati novi poticaj za nastavak njezine osvajačke politike protiv Hrvatske unatoč svim sklopljenim primirjima.“ U članku se naglašava da je borba za Vukovar na obje strane rezultirala tisućama mrtvih i ranjenih, kao i „groznim zločinima nad civilnim stanovništvom“. Autor je prije 20 godina zaključio da će to sigurno još desetljećima opterećivati i Srbe i Hrvate te u svom tekstu napisao: „Time je mogućnost za miran suživot nakon građanskog rata u toj regiji poslala iluzija.“  

Izranjeni simbol grada: vukovarski Vodotoranj

"Izranjeni" simbol grada: vukovarski Vodotoranj

„Nakon pada“

Frankfurter Allgemeine Zeitung je 17. studenoga u tekstu pod naslovom „Hrvati u Vukovaru nude kapitulaciju, Beograd zahtijeva: odmah i bezuvjetno“ izvijestio da je hrvatska vlada ponudila predaju Vukovara ukoliko JNA i srpske paravojne postrojbe zajamče sigurnost opkoljenim civilima. U priopćenju hrvatske Vlade, čije je dijelove citirao njemački list, traži se od JNA uspostava tampon zone u Vukovaru „kako bi se stanovništvo zaštitilo od četnika“. Isti list je prenio da je Tanjug prethodno objavio kako JNA odbija pregovore i traži „trenutačnu i bezuvjetnu“ kapitulaciju Vukovara te kako je neimenovani oficir JNA obećao da će se s hrvatskim vojnicima nakon predaje postupati u skladu s međunarodnim ratnim pravom.

Dva dana kasnije (19.11.), dan nakon pada Vukovara, Frankfurter Allgemeine Zeitung je objavio tekst pod naslovom „Nakon pada“. Njegov autor očigledno nije vjerovao obećanjima JNA: „Sada je najvažnije spasiti sve Hrvate koji su preživjeli u Vukovaru, i civile i vojnike. Jer, tko padne u ruke srpskim osvajačima, prijeti mu mučenje i smrt.“ U članku je izneseno uvjerenje da će Srbija uskoro ostvariti osvajačke ciljeve u Slavoniji i započeti naseljavanje Srba na tim područjima budući da je „hrvatsko stanovništvo iz gradova i sela prognano, pobjeglo ili pobijeno“. Autor teksta je tada, prije 20 godina, bio siguran u to da Hrvatska nikada neće moći vratiti okupirana područja, jer joj nedostaje oružja i upozorava: „Zapadni političari već pričaju o tome koja bi područja Srbija trebala zadržati. No, ako se agresija bude isplatila, onda čežnju za osvajanjem više neće biti moguće zaustaviti.“ U članku se predviđa da bi prva na redu za srpska osvajanja mogla biti Bosna i Hercegovina, a potom i Makedonija i Kosovo. Jedinu šansu za „od Srba ugnjetavane narode“ autor je vidio u njihovom zajedničkom suprotstavljanju agresoru.

„Čak su i djeca osijedjela“

Pejzaž ruševina - Vukovar nakon ulaska srpskih vojnih i paravojnih snaga

"Pejzaž ruševina" - Vukovar nakon ulaska srpskih vojnih i paravojnih snaga

Tri dana nakon pada Vukovara njemački su se mediji bavili sudbinom stanovnika toga grada. Tada je JNA za strane novinare organizirala obilazak Vukovara. „Die Welt“ je prenio izjave očevidaca koji su izvijestili da srpske paravojne postrojbe napadaju kolone izbjeglica i ubijaju ljude. U istom izdanju tog lista je objavljena i reportaža „Vukovar – čak i djeca su osijedjela“, čiji je autor razgovarao s dva preživjela vojnika, jednim Hrvatom i jednim Nijemcem koji se borio na hrvatskoj strani. Obojica su teško optužila hrvatsko vodstvo tvrdeći da ono nije slalo potrebnu vojnu pomoć te da je žrtvovalo Vukovar u političke svrhe.

I dopisnik lokalnog lista Kölner Stadt-Anzeiger bio je među novinarima koji su posjetili Vukovar nakon pada. On je pisao o ruševinama i leševima te o propagandi JNA koja je željela utjecati na strane novinare pričama o „oslobađanju“ od ustaša. No, dopisnik njemačkog lista je zaključio: „8.000 vojnika i četnika su tako temeljito oslobodili Vukovar, da se od Dunava do srijemske ravnice proteže još samo apokaliptički pejzaž ruševina u kojima više nema života.“ 

Autorica: Andrea Jung-Grimm

Odg. urednik: Anto Janković