Vučić u Hrvatskoj – posjet od kojega nitko ništa ne očekuje | Politika | DW | 12.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vučić u Hrvatskoj – posjet od kojega nitko ništa ne očekuje

Predsjednik Srbije u dvodnevnom je posjetu Hrvatskoj. Iz Zagreba je rezerviranoj hrvatskoj javnosti poslao poruke dobre volje, a predsjednici predao dio dokumentacije koja je tijekom Oluje odnesena u Srbiju.

Samom dolasku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prethodili su tjedni bildanja napetosti pa je sigurnosno pitanje medijski izdignuto na najvišu razinu. Brojali su se tako snajperisti i specijalci koji će obuzdavati potencijalne napade, kako na srbijanskog predsjednika, tako i na srbijanske zastave izvješene na putu kojim se kretao. Kao da je rat završio jučer, komentirali su mnogi uzavrelu atmosferu te degradaciju odnosa zamjetnu od silaska Ive Josipovića i Borisa Tadića s vlasti.

Izlazak dvoje predsjednika pred novinare, nakon razgovora u četiri oka, bio je svojevrstan antiklimaks u kojem je Kolinda Grabar-Kitarović objasnila da je Vučića pozvala kako bi prekinula eskalaciju verbalnog sukoba oko izložbe o ustaškom logoru Jasenovac, a koju je uprizorila srbijanska misija pri Ujedinjenim narodima.

„U mnogim stvarima se nismo složili, negdje smo se približili, a negdje ćemo se približiti u vremenu pred nama. Dogovorili smo se da ćemo razgovarati. Dogovorili smo se da pitanje nestalih treba riješiti što prije. S predstavnicima udruga nestalih iz Hrvatske, ali i iz Srbije, razgovarat ćemo i ja i gospodin Vučić“, kazala je Grabar-Kitarović koja je pitanje gotovo 2000 nestalih Hrvata i Srba u Domovinskom ratu najavljivala kao primarnu temu današnjeg dana.

Der serbische Präsident Aleksandar Vucic, links, und seine kroatische Kollegin Kolinda Grabar Kitarovic in Zagreb, Kroatien (picture-alliance/D.Bandic)

„U mnogim stvarima se nismo složili, negdje smo se približili, a negdje ćemo se približiti u vremenu pred nama."

I granice su problem

„Imamo različiti stav o graničnom pitanju. Hrvatska se poziva na katastarske knjige, a Srbija se poziva na zakon i smatra da je zakon snažniji pravni akt od katastarskih knjiga bilo koje jedinice u bivšoj SFRJ. Pokušat ćemo to pitanje riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine. Ako to ne bude moguće idemo pred arbitražna tijela“, otkrio je Aleksandar Vučić. I čini se da je to najvažnija poruka za Hrvatsku u ovom trenutku koja još nije jasno definirala kako misli riješiti ovaj problem čije se rješenje očekuje u kontekstu procesa ulaska Srbije u Europsku uniju. Jer Bruxelles ne želi još jedan sukob poput onoga Ljubljane i Zagreba.

Današnji posjet još je jednom pokazao neusklađenost vanjske politike Banskih dvora i Pantovčaka. Naime, premijer Andrej Plenković je izvijestio javnost da je njegova zakonska obveza otvoriti pitanje ratne odštete u razgovoru s Vučićem, no predsjednica o tome sa srbijanskim kolegom nije željela razgovarati. Radni ručak dvojice državnika dogodio se daleko od kamera i do zaključenja ovog priloga nije izdano službeno priopćenje o otvorenim temama. No Vučić je po izlasku iz zgrade vlade samo potvrdio da je ratna odšteta spomenuta, na inzistiranje premijera.

Prosvjednici traže ispriku

Sada ostaje vidjeti hoće li ovi razgovori odnose dviju država postaviti u pozitivnu putanju, jer hrvatski građani Vučiću ne vjeruju i dočekuju ga s vidljivom rezerviranošću. Ponajviše jer ga vide kao okupatora koji je 1995. godine kao pripadnik Srpske radikalne stranke u Glini sunarodnjacima obećao da takozvana Srpska Krajina i Glina nikada neće biti Hrvatska i da „ondje ustaška vlast nikada više neće moći doći". Ispriku traže gotovo svi, no malo tko ju očekuje.

Upravo su na taj govor podsjetile i udovice hrvatskih branitelja koje su danas prosvjedovale na glavnom zagrebačkom trgu uz podršku udruga ratnih invalida. Prešutno ih je podržao i lijevi dio političkog spektra koji je samo prije nekoliko tjedana oštro kritizirao udovice zbog pokušaja ideološkog oblikovanja programa javne televizije.

No ipak, zamjetno je kako je veliki prosvjed branitelja izostao. Interes za prosvjedovanje nisu pokazali ni organizatori prosvjeda iz Savske 66 što je protumačeno time da su njihovi apetiti zadovoljeni novim zakonskim rješenjima i pravima koja im je dala Plenkovićeva vlast.

„Nisam četnik“

Mi ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra ili s rubova bilo kakvog razmišljanja diktiraju politiku“, odgovor je hrvatske predsjednice na pitanje o prosvjedima koje su postavili srbijanski novinari.

„Htio bih svima u Hrvatskoj poručiti da ja nisam nikakav četnik, niti je to bio bilo tko u mojoj obitelji. Prosvjedi su normalna stvar u demokratskim državama i ja se nisam nešto pretjerano uzrujao zbog ovog“, rekao je Vučić odgovarajući na isto pitanje. No njegove bi riječi bile uvjerljive hrvatskim građanima kada srbijanski ministri, percipirani kao Vučićevi glasnogovornici, ne bi zapaljivo upozoravali predsjednika da će ga u Zagrebu dočekati ustaše.

Der serbische Präsident Aleksandar Vucic, links, und seine kroatische Kollegin Kolinda Grabar Kitarovic in Zagreb, Kroatien (picture-alliance/D.Bandic)

Svečani doček gosta iz Srbije

U znak dobre volje, srbijanski predsjednik uručio je predsjednici dokumente iz Dvora na Uni koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995. Također, kaže, donio je i podatke o troje od 1945 nestalih u ratu 1990-tih u Hrvatskoj. Vučić će sutra, bez Kolinde Grabar-Kitarović, obići Vrginmost, većinski naseljen Srbima, a razgovarat će i vođama Katoličke i Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Zaključno, možemo reći da prvi dan posjeta Hrvatskoj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nije donio nikakva iznenađenja, niti je ispunio očekivanja – jer stvarnih očekivanja, s bilo koje strane, nije ni bilo. No hrvatskim građanima je ponudio jedan zabavan trenutak, scenu u kojoj srbijanski predsjednik obavlja smotru hrvatskih vojnika uz koračnicu iz Domovinskog rata „Mi smo garda hrvatska“. Ne čudi stoga da su brojni komentatori u medijima i na društvenim mrežama isticali činjenicu da je vrijeme karnevala.

 

Preporuka uredništva