1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vučić ljut, hrvatska manjina i dalje nezadovoljna

Odluka Hrvatske da blokira otvaranje poglavlja 26 izazvala je bijes Aleksandra Vučića. Ali predstavnici hrvatske manjine u Srbiji ponovili su da još uvijek nisu ostvarili svoja prava.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić napustio je u ponedjeljak (12.12.) Bruxelles i odlučio ne prisustvovati međuvladinoj konferenciji na kojoj su u utorak (13.12.), u sklopu nastojanja oko približavanja Srbije Europskoj uniji, otvorena poglavlja 5 i 25 - o javnim nabavama i o znanosti i istraživanju. To je učinio, jer Hrvatska nije dala svoju suglasnost da se otvori i poglavlje 26, koje se tiče kulture i obrazovanja.

Pred povratak u Beograd rekao je da mu je "dosta hrvatskog iživljavanja", što je dio srbijanske oporbe ocijenio kao reakciju „nadurenog djeteta“, istakavši da je posao premijera da u Bruxellesu nađe rješenje za probleme s kojima se Srbija suočava. Ipak, stav srbijanske ministrice za europske integracije, Jadranke Joksimović, jest da je riječ o političkoj odluci Hrvatske, a takav dojam imao je i dio analitičara u Beogradu, koji su ranije tvrdili da Hrvatska koristi europsku integraciju Srbije za rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja.

Obrazovanje i vraćanje umjetnina

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko,  međutim, ne vidi ništa sporno u takvom načinu rješavanja bilateralnih problema, koji se ovog puta tiču položaja hrvatske manjine u obrazovnom sustavu Srbije.

“Legitimno je da Hrvatska istjeruje na čistinu sva pitanja, pa i ona koja su ostala kao zaostavština iz ratova devedesetih. To se odnosi i na vraćanje kulturnog blaga, jer to još uvijek nije završen proces. Tiče se, naravno i tretiranja hrvatske manjine u Srbiji. Osim toga, ima i niz drugih problema, kao što je pitanje nestalih osoba. Nikako da se napravi neki prodor u smislu pozitivnog rješavanja. Tijekom europskih integracija jedne zemlje, svi se koriste blokiranjem, kako bi se riješili bilateralni problemi. To je bila praksa i kada je riječ o odnosima Hrvatske i Slovenije, i toga će biti i dalje. Srbija će sutra blokirati nekog drugog od susjeda. Mislim da će se sve to brzo otkloniti”, kaže Biserko u razgovoru za Deutsche Welle.

Zbog toga naglašava da je reakcija srbijanskog premijera “neprimjerena i nediplomatska” i da “dodaje ulje na vatru” u odnosima Hrvatske i Srbije, “koji su već duže vrijeme poremećeni”, odnosno “na najnižem nivou od 2000. godine”.

Vučič nije ublažio retoriku ni 24 sata nakon odlaska iz Bruxellesa, tijekom konferencije za novinare koja je održana 13.12. uvečer u Vladi Srbije. “Srbija ne prima lekcije onih za koje su partizani bili teroristi, a ustaše priznata vojska” ili onih koji smatraju da povijest počinje pričom o velikosrpskoj agresiji", rekao je Vučić i dodao da Srbija “prezire lekcije onih koji se plaše čokoladica”.

Srbijanski premijer je naglasio da je Hrvatska jedina država EU-a koja je blokirala otvaranje poglavlja 26, i da je spreman da u Bruxelles ponovo ode mnogo puta  – ali ne zbog spornog poglavlja. Srbija je, ponovio je nekoliko puta, učinila sve što se od nje tražilo, kada je riječ o poboljšanju položaja hrvatske manjine.

Problemi hrvatske manjine

O tome ima li ih, i koji su to problemi s kojima se suočava hrvatska manjina u Srbiji, za Deutsche Welle govori predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Tomislav Žigmanov. “Pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji se, i to ne od danas, suočavaju s brojnim problemima kada je u pitanju ostvarivanje manjinskih prava. Dio njih odnosi se i na obrazovanje. Jedan od najvećih problema je osiguravanje udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku. Ima, naravno, i drugih, kao što je nepostojanje katedre, nepostojanje licence za one koji bi mogli predavati na hrvatskom jeziku, ali se izdvaja nepostojanje udžbenika. Ove godine je na tom planu nešto učinjeno – objavljeni su prijevodi udžbenika sa srpskog na hrvatski za osnovnoškolski uzrast, ali za srednju školu i za predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture još uvijek ništa nije učinjeno. Ovi problemi postoje već 15 godina, i to je sigurno razdoblje za koje se moglo nešto više učiniti. Ta činjenica muči pripadnike hrvatske zajednice.”

Protuhrvatska klima u Srbiji?

Glavni razlozi za to su  “antihrvatska klima”, dodaje on, ali i činjenica da je danas u Srbiji samo “četiri posto djece obuhvaćeno nastavom na hrvatskom jeziku, dok je kod drugih manjinskih zajednica, kao što su slovačka i mađarska, taj postotak blizu 80”, navodi Tomislav Žigmanov.

O tome je li blokiranje otvaranja poglavlja 26 ispravan način da se takva pitanja riješe, Žigmanov kaže da “Hrvatska kao autonomna članica EU-a koristi mehanizme koji su joj na raspolaganju”, ali i dodaje da je hrvatski premijer Andrej Plenković s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel poručio da se “bilateralni problemi trebaju rješavati bilateralnim putem”.

“Želim vjerovati da problemi s kojima se suočavaju pripadnici hrvatske zajednice u Srbiji, ali i srpske u Hrvatskoj, mogu biti riješeni bilateralno, ali do bilateralnih susreta mora doći”, kaže Žigmanov.

On tvrdi da je u Srbiji na djelu protuhrvatska klima i to od rujna 2015. godine, kada su održani izbori za Hrvatski sabor. “Mi smo bili svjedoci učestalih i vrlo snažnih i posve negativnih poruka koje su dolazile od strane pojedinih prvaka i dužnosnika srbijanske države - od onoga da je u Hrvatskoj na djelu povampirenje ustaštva, da se tamo obnavlja ustaška ideologija, što je naravno, daleko od istine. Sve to osjećaju i pripadnici hrvatske zajednice.”

Dobivanje glasova na protuhrvatskim osjećajima

Žigmanov je rezerviran kada je u pitanju suradnja Srbije i Hrvatske u bliskoj budućnosti, ali ga, u trenutku novih zatezanja odnosa između dviju država, hrabri “suzdržanost od strane Hrvatske, barem do sada”.

”Mislim da ovakva vrsta iskazivanja stajališta (od strane srbijanskih vlasti) ne može biti u funkciji normalizacije i nastavka nekih drugih procesa kada su u pitanju odnosi između Srbije i Hrvatske. Ono od čega strahujem jeste što će biti na proljeće, kada se održavaju predsjednički izbori u Srbiji. Igrati na antihrvatske osjećaje u Srbiji je više nego učinkovito, kada su u pitanju određene političke grupacije, i dobivanje političkih poena i glasova na izborima. U tom smislu se bojim da neke dublje i svestranije suradnje Hrvatske i Srbije još neće biti”, zaključuje predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Nešto optimističnija je Sonja Biserko koja aktualna pitanja između Srbije i Hrvatske vidi “samo kao jedan u nizu problema koji su se javljali u posljednje vrijeme”.  “Za njih su djelomice odgovorni i Hrvati, ali i Srbija. Nadam se da će obje strane naći načina da to pitanje riješe i otvore put Srbije k Europskoj uniji”, dodaje ona.

Preporuka uredništva