1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vučić i Orban: "Mladi lavovi" europskog populizma

Srbija i Mađarska nemaju nijednu spornu točku, a mogu naći točku dodira - protiv nekoga trećeg.

Mađarski premijer Viktor Orban boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji. Tom prilikom je ocijenjeno da su odnosi Srbije i Mađarske na najvišoj povijesnoj razini. Takva kvalifikacija se već čula i ranije, i kako se navodilo za to je zaslužan prije svega izuzetno dobar osobni odnos dva premijera, srpskog Aleksandra Vučića i mađarskog Viktora Orbana. Međusobno razumijevanje međutim nije od jučer. Viktor Orban je još 2010. godine ugostio u Budimpešti tadašnje oporbenjake Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića, i tada je dogovorena suradnja dviju stranaka, Fidesa i Srpske napredne stranke (SNS). Zanimljivo je da je tada Viktor Orban čelnike SNS-a primio prije tadašnjeg premijera Srbije Mirka Cvetkovića, koji je u Budimpešti govorio na konferenciji o energetici. Vidovitost ili ne, tek nekoliko godina kasnije Orban i Vučić pripadaju u "mlade lavove" europskog populizma, s brojnim sličnostima, ali i razlikama u vođenju politike svojih zemalja.

Orban i Vučić - sličnosti i razlike

Vanjskopolitički komentator Boško Jakšić za DW najprije opisuje razlike koje postoje između Viktora Orbana i Aleksandra Vučića: „Ključna razlika nastaje prije svega zbog pozicija dviju zemalja. Mađarska je članica Europske unije (EU), a Srbija je tek zemlja kandidat. Orban stoga može čak pokazivati simpatije prema Vladimiru Putinu, a kod Vučića bi to moglo usporiti ili zaustaviti put k EU-u. Kada je riječ o sličnostima, obojica pokazuju neke znake samostalnosti i želje da se odupru nekim pritiscima. Viktor Orban se još ranije suprotstavio Bruxellesu povodom zakona o bankama, a migrantska kriza je samo pojačala konflikt s drugim članicama EU-a. Tu donekle podsjeća na Vučića koji stalno ponavlja kako neće dozvoliti da bilo tko, od stranih veleposlanika pa do drugih državnika, utječe da bio on mijenjao svoju politiku. Također, način na koji obojica vode politiku ima elemente autoritarnosti koja ih povezuje, i to je mislim osnova neke osobne prisnosti ukoliko ona postoji."

Trend desničarskog populizma

Mislim da ima dosta sličnosti između načina vođenja politike Orbana i Vučića, ocjenjuje za DW Dragan Popović, predsjednik Centra za praktičnu politiku. „To je sada već čitav jedan trend, koji je krenuo iz istočne Europe, ali se, vidimo, širi i po svijetu. I to je ono što je Orban u jednom trenutku sasvim iskreno nazvao 'neliberalnom demokracijom'. Vi tu imate čitavu demokratsku fasadu, imate neke formalne institucije, imate čak i izbore, koji doduše nisu baš fer i pošteni, a nakon toga nemate ništa što čini moderno demokratsko društvo: nemate jake institucije, jako civilno društvo, i škripi na polju vladavine prava i zaštite ljudskih prava. Tako da od Erdogana, pa sve do Mila Đukanovića, Orbana i Vučića imate taj niz političara koji su otkrili da na desničarskom populizmu mogu izgraditi jake pozicije za sebe. A taj desni populizam dobro radi u praksi, što je i logično jer je desnica uvijek bila prijemčivija za populističke ideje. A mislim da to nije kraj tog trenda i ne znam kako će on završiti."

Ako bismo analizirali zašto se tako dobro razumiju Vučić i Orban, i zašto pružaju jedan drugom podršku, vidjeli bismo da iza svega stoji pragmatizam, smatra Popović: „Nema tu mnogo ideala i vrijednosti. Srbija i Mađarska nemaju nijednu spornu točku između sebe, a mogu naći točku dodira gdje će biti protiv nekog drugog. Recimo, događalo se da su protiv Hrvatske i jedni i drugi. I, naravno, oni međusobno prepoznaju da pripadaju jednom specifičnom političkom valu."

Der serbische Ministerpräsident Vucic in Ungarn (picture-alliance/dpa/Z. Mathe)

Srbijanski premijer Vučić u Mađarskoj u travnju 2016.

Vučić pošteđen europskih kritika

„Moglo bi se čak reći da je Orban jedan od rodonačelnika tog vala desnog populizma u Europi, primjećuje Boško Jakšić, i to je očito nešto što imponira Vučiću kad sjedne sa svojim prijateljem Viktorom Orbanom." Tu bi se, međutim, moglo primijetiti da Orban zbog svojih anti-imigrantskih stavova, ili zbog odnosa prema oporbi ili medijima, trpi kritike iz drugih zemalja EU-a, dok Vučić nekako ostaje pošteđen tih kritika. Objašnjenje bi moglo biti da je Orban unutar EU-a često kritizirao Bruxelles, i da mu je Bruxelles javno i uzvraćao, kaže Boško Jakšić. „Kod Vučića je situacija potpuno drugačija. On se usteže javno kritizirati EU, i kada mu nešto ne odgovara, on to onako prilično okolo-naokolo stavi do znanja. EU također izbjegava iz jednog sebičnog razloga kritizirati vlasti u Beogradu, kada one to zaslužuju, jer ne želi remetiti proces pomirenja Beograda i Prištine, i zbog toga je spreman progledati kroz prste premijeru Vučiću."

Europska unija je izabrala da na Balkanu ima regionalni mir i stabilnost, prividan mir i prividnu stabilnost naravno, i zbog toga podržava autoritarne, ali u isto vrijeme dovoljno jake lidere koji će držati nacionalizam pod kontrolom, smatra Dragan Popović. „A drugi razlog zašto Vučić dobiva manje kritika je psihološki na neki način. I dalje se nekako drugačije u zapadnoj Europi gleda na Balkan. Ja iskreno smatram da dobar dio europskih funkcionara misli da mi bolje i ne zaslužujemo, to jest da nismo u stanju ići dalje i bolje. Prosto, dovoljno je da imamo jakog lidera, čvrstu ruku koja nas drži pod kontrolom, i to je otprilike negdje mjesto balkanskih naroda. To je jedna opasna teorija, ali ne možemo reći da nije zastupljena."

Desna poruka Zapadu

Dvodnevni posjet mađarskog premijera obilježen je ambicioznim programom u kojem se smjenjuju ceremonijalni dijelovi s privrednim susretima. Održana je i zajednička sjednica dviju vlada, i kako ističu naši sugovornici, bez obzira na te ceremonijalne momente, zajedničke sjednice mogu pomoći. „Svaka zajednička točka i privredni sporazumi nesumnjivo pomažu i odnosima u regiji", smatra Boško Jakšić. U situaciji kada imamo čitavu seriju zategnutih odnosa na relacijama Beograd-Sarajevo-Zagreb, ili Sarajevo-Zagreb, dobri odnosi sa susjedom kakav je Mađarska su dobra vijest." Dragan Popović ističe „kako ne vjeruje da će građani Srbije i Mađarske imati neku konkretnu korist od ovog posjeta. Mislim da je ovo više pokazna vježba i slanje poruke da se takvi političari međusobno odlično razumiju i da su dva autoritarna lidera u dobrim međusobnim odnosima. To je poruka prije svega zapadnoj javnosti o nekakvoj rekonstrukciji europske ideje, a sve u skladu s već spomenutom Orbanovom kovanicom o neliberalnoj demokraciji."

Preporuka uredništva