1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Vruća Agrokorova jesen

Nakon dugog toplog ljeta tijekom kojeg je pažnju javnosti Agrokor privukao samo kod objave prodaje jahte i vile u Medveji, što su tričarije u odnosu na novac o kojem se u Agrokoru radi, stiže nam vruća i užurbana jesen.

Jezgra reaktora se malo ohladila i ne prijeti trenutno da će eksplodirati, da iskoristimo metaforu koju je predstavljajući se javnosti izgovorio Vladin povjerenik Ante Ramljak, no priča o Agrokoru daleko je čak i od vrhunca zapleta.

Da nakon nakon dugog toplog ljeta i što se Agrokora tiče prilično mirnog ljeta možemo očekivati vruću i užurbanu jesen potvrdio je novinarima pri nedavnom susretu i Vladin povjerenik Ramljak, najavivši češća druženja s njima. Za početak, u ponedjeljak ističe i posljednji rok za predaju tražbina prema zadnjim Agrokorovim tvrtkama koje su odlukom suda stavljene pod izvanrednu upravu Lex Agrokora. Sortiranje tisuća pošiljki s gotovo 13 tisuća tražbina na dva milijuna stranica sigurno nije bio lak posao, no sitan je prema onome koji predstoji – udovoljiti im.

Iz koncerna obećavaju da će potpuni popis potraživanja predati sudu već u idućim danima, nakon čega će ga sud objaviti, a u danima koji slijede očekuje se i objava financijskih izvještaja koncerna i povezanih kompanija za 2016. godinu, kao i za prvu polovinu ove, što je već više puta odgađano. U rujnu će se svakako formirati stalno vjerovničko vijeće bez kojega nema razgovora i dogovora o nagodbi i kakvog-takvog, ako ikakvog, spasa za koncern i njegove tvrtke.

Ante Ramljak

Ramljak će imati o čemu razgovarati s novinarima

Bankari ne očekuju iznenađenja, no nekih bi moglo biti

Novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas kaže da je o dugovima Agrokora nemoguće išta reći dok se ne završi revizija poslovanja Agrokora. Podsjeća da su se ljetos pojavile nepotvrđene informacije da bi gubitak Agrokora u 2016. godini mogao iznositi od 12 do 15 milijardi kuna, dok su raniji, sporni izvještaji Agrokorovih revizora za prvih devet mjeseci te godine govorili o dobiti. Sam je Ramljak na početku mandata izbacio cifru od 40,4 milijardi kuna obveza.

I bivši glavni urednik časopisa Banka, ekonomski analitičar Željko Ivanković kaže da treba pričekati jer se ne može pogađati, ali za Deutsche Welle otkriva da po njegovim saznanjima bankari ne očekuju velika iznenađenja, jer kažu da u svemu što je do sada objavljeno nisu čuli puno toga novog.

No, Ivanković ističe da ipak postoje do sada nepoznati dugovi poput onog za koncesiju za otok Smokvicu. "I Konzum i Agrokor su poslovali sa svim razinama vlasti i pitanje je koliko još postoji takvih dugova koje lokalni dužnosnici do sada nisu objavljivali, a vidjet će se hoće li i sada, jer je to njihova greška što su o tim dugovima šutjeli", kaže Ivanković. Osim toga, upozorava i da je Konzum ugovarao plaćanja i za 270 dana, pa ta odgođena dugovanja nije ni iskazivao dok nisu dospjela, dok će sada sve biti iskazano kao dospjelo potraživanje. "Vjerovnici nisu pritiskali Todorića, ali sada će tražiti svoj novac. Sada će situacija biti vjerodostojnija, ali teža", kaže Ivanković.

Pošiljke s tražbinama

Što sve stoji u ovim spisima?

Mogući scenariji

Nakon objave financijskih podataka i formiranja stalnog Vjerovničkog vijeća, krenut će se u pregovore o nagodbi koja neće biti laka, jer je u igri velik novac i mnogi će morati pristati na to da ga izgube. A možda i ne pristanu pa onda slijede tužbe.

Nekoliko je mogućih scenarija – jedan je da vjerovnici zaključe da je bolje da se koncern održi kao cjelina, barem još neko vrijeme, mada su obveze tolike da ih Agrokor iz sadašnje zarade neće moći servisirati, ali bi se, što nije baš vjerojatno, možda mogao naći i kupac za cijeli koncern. Druga je opcija da se krene u prodaju, kompaniju po kompaniju, kako bi se isplatio prvo roll up kredit, a zatim uz značajne otpise i ostali vjerovnici. Treća mogućnost je da se vjerovnici posvađaju i cijeli sustav ode u stečaj. U tom slučaju će vjerovnici morati dugo čekati na svoj novac kojega neće puno ostati za podjelu.

"Ako moraš prodavati, moraš"

Prema podacima koji se mogu čuti iz koncerna, proizvodne tvrtke, kao i poljoprivredne, posluju bolje no ikad. Jedini je problem Konzum koji treba restrukturirati, ali to je teško kada se ne zna hoće li to biti samostalna tvrtka ili u sklopu koncerna. "Ako moraš prodavati, moraš, ali onda se ništa ne može prodati po pravoj cijeni", kaže Ivanković. I dok je jedan od suosnivača američkog lešinarskog fonda Knighthead Capital Managementa Thomas Wagner u intervjuu Večernjem listu ljetos kazao da bi Agrokor najviše vrijednosti zadržao ako bi ostao cjelina, razbijanje kompanije je iskazana namjera Vlade i njezina povjerenika Ramljaka od samog početka.

Šuška se da dobavljači sanjaju o preuzimanju Konzuma, jer su životno zainteresirani da održe taj trgovački lanac i svoj položaj u njemu, a za Ledo i Jamnicu, proizvodne perjanice koncerna, navodno je zainteresiran Emil Tedeschi i njegova Atlantic grupa, kaže Gordana Grgas, uz ogradu da je to sve u sferi nagađanja. Dodaje da se za PIK Vrbovec, Belje i Vupik zbog količine zemlje koju imaju i poljoprivredne proizvodnje očito priželjkuje domaći vlasnik.

BDP nije usporio rast

Zbog povezanosti s ostatkom gospodarstva, svaki od tih scenarija uzrokovat će određene potrese u hrvatskoj ekonomiji, no ona zasad nije usporila rast, katastrofičarima unatoč. Više je puta to ponovio poznati ekonomist Velimir Šonje, koji za Deutsche Welle kaže da će u slučaju uspješne nagodbe poduzeća doći u ruke onih koji znaju što s njima činiti pa nekog značajno negativnog učinka neće biti. Kratkoročni negativni efekt, ali ne značajan, može uzrokovati restrukturiranje Konzuma, no "treba gledati da će to dugoročno donijeti samo koristi", kaže Šonje.

"U slučaju neuspjeha nagodbe i stečaja, negativni će efekti biti nešto izraženiji, no koliko, to nitko ne može procijeniti, jer sve zavisi o tome koliko će proces trajati i koliko će u tome biti pravnih zavrzlama. Efekti kaotičnog odumiranja Agrokora kroz stečaj, što bi se reflektiralo i na poslovanje zdravijih dijelova, makar i samo kroz odugovlačenje rješenja, mogli bi biti osjetni u makroekonomskom smislu, no za sada nema naznaka da se stvari razvijaju u pravcu takvog ishoda", zaključuje Šonje.

Opasnost za Vladu

A takav bi scenarij bio poguban i po Vladu premijera Andreja Plenkovića koja je svoju političku sudbinu čvrsto vezala uz sudbinu Agrokora, komentira ekonomska novinarka i glavna urednica portala NovacZaSve.com Edita Vlahović Žuvela koja podsjeća da je ministrica gospodarstva Martina Dalić čak svojevremeno izjavila da je restrukturiranje Agrokora jedan od najvažnijih reformskih poteza Vlade. Time je sama Vladu istaknula kao glavnu političku metu u slučaju da ono ne završi uspješno, a u tu uspješnost će se morati ubrojiti i posljedice najavljenih tužbi vjerovnika koje će ići na teret poreznih obveznika. 

"Također, ne smije se zaboraviti da je slučaj Agrokor otvorio i pitanje veza i utjecaja Ivice Todorića u Vladi i u ostalim institucijama. Koliko će se duboko i široko ići u raspetljavanju tih odnosa, ovisi i o ekonomskim ishodima restrukturiranja Agrokora. Lako bi se moglo dogoditi da ti odnosi i utjecaji,  koji se, čini se, protežu kroz mandate više vlada, budu ti koji će politički presuditi aktualnoj Vladi, a ne ekonomsko-financijski ishodi spašavanja koncerna", zaključuje Edita Vlahović Žuvela.

 

Preporuka uredništva