1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Vrtuljak brojki - Dan svjetskog stanovništva

Kako bi ukazao na probleme povezane s povećanjem broja stanovnika, UN je 11. srpanj proglasio Danom svjetskog stanovništva. No porast nije jedini problem, poteškoće predstavlja i prebrojavanje svakog pojedinca.

default

“Svatko je važan“ – geslo je ovogodišnjeg Dana svjetskog stanovništva. Prema proračunima UN-a do 2025. godine na Zemlji će živjeti 8 milijardi ljudi. Prije nego trend krene u drugom smjeru i broj stanovništva počne opadati, ova bi brojka mogla čak i porasti – preko 9 milijardi do 2050. No to ovisi o broju rođenih. Jer, da bi brojka dugoročno ostala ispod 8 milijardi stanovnika, u iduća 4 desetljeća prosječna stopa nataliteta trebala bi u cijelome svijetu pasti s 2,5 djeteta na 1,5 dijeteta po ženi.

Nekadašnja nizozemska ministrica za razvoj i posebna izaslanica i osnivačica UN-ove milenijske kampanje Eveline Herfkens tvrdi kako brojke same po sebi nisu problem: “Problem nije broj ljudi, već ono što oni konzumiraju. Prosječni Amerikanac potroši 600 puta više nego prosječni Nepalac ili Butanac. Mislim da je Butan zemlja s najmanjom potrošnjom po glavi stanovnika.“

Niz problema i poteškoća

Abakus

Iz dana u dan broj svjetskog stanovništva raste, a s njime i problemi

Već sada ljudi diljem svijeta dnevno iz Zemlje crpe resurse u protuvrijednosti od 112 Empire State Buildinga (neboder u New Yorku). Najsiromašniji ljudi, takozvani “Bottom-Billion“, koji zarađuju tek 1,25 dolara na dan i koji žive u potpunoj neimaštini, ne doprinose mnogo ovoj statistici. No zato oni koji propadaju bogatijim zemljama tim više.

Gradovi će privlačiti sve više ljudi. Prema UN-ovim prognozama 2050. godine će 3 od 4 stanovnika živjeti u gradu. To za sobom povlači sasvim drugačije probleme:

“Doći će do velikih poteškoća. Kao prvo, gdje smjestiti sve te ljude. Drugi problem javit će se na području ekonomije: što ti ljudi mogu raditi, koliko mogu zaraditi da prehrane svoje obitelji? Treći problem je očuvanje socijanog mira na način da se izbjegne stvaranje velikog jaza između bogatih i siromašnih“, priča Konrad Otto-Zimmermann, glavni tajnik međunarodne saveza gradova i općina za zaštitu okoliša i održivi razvoj (ICLEI).

Što donosi budućnost

Weihnachten in Janjevo Kosovo

Sa sela...

Otto-Zimmermann tvrdi kako gradovi već sada moraju razmisliti o tome što ih očekuje u budoćnosti: “Važna tema zasigurno će biti izbjegavanje socijalnih kriza u gradovima. To znači da ljudi u gradovima - a sve više će ih dolaziti u gradove - imaju vlastite prihode, da mogu živjeti, da imaju vodu i hranu. Proučimo li globalne scenarije o posljedicama klimatskih promjena ili o prirodnim resursima, onda možemo uočiti da se zalihe smanjuju dok potrošnja stalno raste. Razmotrimo li količinu raspoložive pitke vode ili tla, koje može poslužiti za uzgoj namirnica, sve to pomalo nestaje.“

Prema prgnozama UN-ovog izvješća za razvoj, sukladno s migracijama iz sela u grad doći će i do povećanja migracije preko nacionalnih granica. Eva Jespersen, voditeljica odjela razvojnog programa UN-a koji svake godine sastavlja izvješće o razvoju čovječanstva kaže.

Brasilien Megametropole Sao Paulo

...u grad

“Mnogo godina promatrali smo kretanje nekvalificiranih radnika iz zemalja u razvoju, koji u industrijski razvijenim zemljama pronalaze poslove u uslužnom sektoru. Poslovi poput brige za nemoćne dobra su prilika za žene iz industrijski razvijenih zemalja da se ponovno vrate na tržište rada. Osim toga, mnoge žene iz zemalja u razvoju dobile su priliku za usavršavanje, pa imaju veće mogućnosti zapošljavanja kada se vrate u svoju domovinu“, kaže Jespersen.

Migrantice uče

Deutschland Babys in der Universitätsfrauenklinik in Leipzig

"Migrantice, po uzoru na žene u zemljama domaćinima, rađaju manje djece"

U starim industrijskim zemljama migrantice su sve traženije na poslovima njegovateljica. Stanovništvo većine zemalja u razvoju je vrlo mlado, no u bogatijim zemljama stanovništvo stari. Dakle, ima sve manje mladih ljudi koji moraju brinuti o sve većem broju starog stanovništva. S tim različitim demografskim strukturama može se izaći na kraj samo ako dođe pomoć izvana – primjerice njegovatelji, najčešće žene koje nekoliko godina rade u inozemstvu kako bi zaradile novac za svoju obitelj u domovini. No to nije jedina prednost za migrantice na privremenom radu u inozemstvu. Često na taj način imaju bolji pristup obrazovanju te su bolje upućene u spolni odgoj.

“Kada razgovaramo o demografskim promjenama mislim da je jedan važan aspekt i činjenica da migrantice, po uzoru na žene u zemljama domaćinima, rađaju manje djece. Na taj način migracije same po sebi mogu umanjiti pritisak demografskih promjena i to u dvostrukom pogledu. S jedne strane se smanjuje prirast stanovništva u zemljama u razvoju, a s druge strane ima više radne snage za pomoć sve starijem stanovništvu u industrijskim zemljama“, kaže Jespersen.

Autorica: Helle Jeppesen/ ak

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva