1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Vrijeme se doista promijenilo

Posljednjih se godina često čula tvrdnja da se klima na Zemlji jako promijenila. 24 stručnjaka iz 13 zemalja odlučila su to znanstveno preispitati i u dosad najvećoj studiji te vrste skupili mnoštvo podataka o temperaturama i oborinama u 20. stoljeću.

I u Njemačkoj su poplave češće.

I u Njemačkoj su poplave češće.

Pritom su pozornost usmjerili ne na srednje vrijednosti nego na ono što čovjek stvarno osjeća – to jest koliko češće su doista zabilježeni topliji dani i toplije noći? I kako se mijenjala vrsta oborina?

Studija je objavljena u stručnom časopisu «Journal of Geophysical Research», a među znanstvenicima je bio i nizozemski klimatolog Albert Klein Tank: «Može se reći da smo upotrijebili sve raspoložive podatke. Radi se o gotovo 6000 stanica za mjerenje količine oborina i preko 2000 stanica za mjerenje temperature. I to svih onih koje od 1950. ili još dulje bilježe podatke svakoga dana. Po prvi put možemo reći da imamo globalni pregled. A on pokazuje da se klima u posljednjih 50 godina osjetno promijenila.»
Pritom ovaj znanstvenik ne misli na srednje vrijednosti, o kojima se inače obično govori. Riječ je o posljedicama koje mi osjećamo: toplinskim valovima ljeti, blagim temperaturama zimi ili danima kad pada kao iz kabla. Takvi vremenski ekstremi sve su češći i to u čitavom svijetu, naglašava engleski meteorolog Malcolm Haylock sa Sveučilišta East Anglia, koji je također sudjelovao u studiji: «Broj prevrućih dana i toplih noći jako se povećao u posljednjih 60 godina. Pritom su temperature noću još jače rasle nego danju.»

Problematične prevruće noći

Prema skupljenim podacima, danas u godini ima 25 prevrućih noći više nego 1950. godine. S druge strane za otprilike isto toliko povećao se i broj prehladnih noći. Od 1979. nije bilo ni jedne godine u kojoj glede toga nije nadmašen dugoročni prosjek. Taj trend prevrućih noći pokazuje se na čitavoj sjevernoj polutki. Osobito kritično je ljeti, pojašnjava Albert Klein Tank: «U međuvremenu se mora polaziti od toga da tijelu manje zadaje probleme prevelika vrućina danju, a više prevruće noći, tijekom kojih se ne može odmoriti od toplinskog udara. Naša analiza tu daje važne rezultate za društvo.»
U blizini ekvatora dnevni toplinski ekstremi još su češći nego u srendjoj Europi, ukazuje Malcolm Haylock: «U tropskom području broj ekstremno vrućih dana i toplih noći od 1950. se svakog desetljeća povećavao za deset. To je dramatičan razvitak. On pogađa područja na sjeveru Južne Amerike i Afrike.»
Osobito je važno da su ovom studijom obuhvaćene brojne siromašne zemlje. U tu su svrhu održani brojni regionalni sastanci, znanstvenici su odlazili u te zemlje i s tamošnjim stručnjacima analizirali malobrojne postojeće podatke.

Snažne kiše i poplave

Količina oborina se općenito u 20. stoljeću povećala. To potvrđuju podaci za srednje širine sjeverne polutke i za Australiju. Ali, i kod oborina uočava se trend prema ekstremima, a to je loše, kaže Albert Klein Tank: «Moglo bi se očekivati da će svaki kišni dan uz porast količine oborina biti malo kišniji. Ali, nije tako. U našim podacima vidimo da se povećala učestalost snažnih oborina.»
Čemu to može voditi vidjelo se i kod nedavnih poplava.