1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Vraća li se Šešelj kući?

Suci Haškog tribunala objavit će jesu li prihvatili zahtjev Vojislava Šešelja da bude pušten na slobodu. Šešelj, koji je osam godina u pritvoru, tvrdi da njegova krivnja do sad nije dokazana ni po jednoj točki optužnice.

Vojislav Šešelj

Vojislav Šešelj

Suci Pretresnog vijeća Haškog tribunala, pred kojim se vodi postupak protiv Vojislava Šešelja, optuženog za ratne zločine nad nesrbima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini, danas će objaviti jesu li prihvatili ili odbili zahtjev optuženog da bude pušten na slobodu, budući da, prema njegovim tvrdnjama, tužitelji nisu dokazali da je kriv.

Već osam godina iza rešetaka

Šešelj boravi u pritvoru u Sheveningenu više od osam godina. Optužnica protiv njega podignuta je 14. veljače 2003, a deset dana kasnije on se predao Haškom tribunalu. Na prvom pojavljivanju pred sucem izjasnio se da nije kriv ni po jednoj točki optužnice i zatražio da se brani sam.

Šešeljevi pristaše na jednom mitingu u Srbiji drže plakat s njegovim likom

Šešeljevi pristaše na jednom mitingu u Srbiji

Tužitelji su se tome protivili, upozoravanjući na to da će Šešelj suđenje pretvoriti u "show". "Optuženi Šešelj uživa priređivati skandale, izmišlja urote protiv sebe i čini sve da bi bio prisutan u medijima", istaknuli su zastupnici tužiteljstva u obrazloženju optužbe. Do takvih su zaključanka bili došli prateći izjave lidera Srpske radikalne stranke prije dolaska u Hag. Govorio je i da neće braniti sebe, nego "srpske nacionalne interese" i da će na suđenju uništiti Haški tribunal.

Navodeći da će Šešelj, ukoliko mu se odobri da se brani sam, proces iskoristiti za vlastitu političku promociju, tužitelji su upozoravali da mu ne treba dati priliku da i na sudu nastavi predstavljati četničku ideologiju, koja implicira mržnju prema ne-Srbima. Ukazivali su da se on od predratnog komunista preobratio u ultranacionalista i da je nakon osnivanja Srpske radikalne stranke 1991. godine, pozivao na rat protiv "historijskih neprijatelja Srbije", odnosno protiv "stanovništva hrvatske, muslimanske i albanske nacionalnosti na teritoriju bivše Jugoslavije", i da će to, kao zastupnik vlastite obrane, nastaviti činiti i u sudnici Haškog tribunala.

Sud kao politička pozornica

Šešelj je, međutim, štrajkom glađu iznudio da bude sam svoj branitelj. Način na koji je u dokaznom postupku unakrsno ispitivao svjedoke potvrdio je sve na što su tužitelji ukazivali prije početka suđenja.

Proces protiv njega imao je dva početka. Prvo su 27. studenog 2006. tužitelji održali uvodnu riječ bez nazočnosti optuženog, koji je štrajkao glađu i odbijao se pojaviti pred sudom. Nastavak suđenja je stoga bio odložen.

Godinu dana kasnije, 7. studneog 2007, tužitelji su po drugi put održali uvodnu riječ, a 11. prosinca iste godine počeli dokazni postupak. Šešelj je na sve načine pokušavao ometati i usporiti dokazni postupak optužbe, zbog čega je suđenje nekoliko puta prekidano. Tražio je izuzeće sudaca, milijunske iznose u eurima za svoje pravne savjetnike, vrijeđao tužitelje, svjedoke i same suce i, zahvaljujući toleranciji predsjedavatelja vijeća Jean-Cludea Antonettija, često vodio glavnu riječ na suđenju. Unakrsno ispitivanje svjedoka pretvarao je u političke govore, u kojima je naglašavao da se i danas, kao i uoči rata, zalaže da zapadne granice Srbije budu na liniji Karlobag - Ogulin - Karlovac - Virovitica, i da će se to kad-tad ostvariti. Suprotstavljao se ulasku Srbije u Europsku uniju, jer su "tamo sve sami srpski neprijatelji i bjelosvetski prevaranti".

Pred sam kraj izvnošenja dokaza, 11. veljače 2009, suđenje je ponovo odgođeno na zahtjev tužitelja, koji su tvrdili da je optuženi preko svojih suradnika zastrašivao svjedoke. Prošla je gotovo godina dana do nastavka suđenja, pa još godina da bi se okončao dokazni postupak tužiteljstva i stekli uslovi za raspravu o mogućnom oslobađanju optuženog na pola puta ovog prekidanog procesa.

Rasprava na kojoj je optuženi Šešelj, kao zastupnik vlastite obrane, obrazložio svoj zahtjev, a tužitelji svoje protuargumente, održana je između 7. i 9. ožujka.

Čelnik srpskih radikala je tvrdio da tužitelji nisu dokazali njegovu krivnju ni po jednoj točki optužnice. Priznao je da se ponosi što je kao četnički vojvoda sudjelovao u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali je odbio odgovornost za bilo kakav zločin. Nije poricao ni da je okupljao, naoružavao i slao na front dobrovoljce Srpskog četničkog pokreta, ali da ni jedan "šešeljevac" nije počinio zločine koji su u optužnici navedeni kao progoni, ubojstva, okrutno postupanje, razaranje i pljačka.

Budući da tužitelji, prema Šešeljevoj tvrdnji, u svom postupku nisu iznijeli ni jedan jedini dokaz koji bi mogao biti temalj za osuđujuću presudu, zaključio je da nema razloga da iznosi dokaze u svoju obranu i da je jedino rjesenje, koje je u skladu s pravom i logikom, oslobađajuća presuda. Uz taj zahtjev, zatražio je i da mu se isplati odšteta za osmogodišnji pritvor i prekid uspješne političke karijere.

Pokojni srpski čelnik Slobodan Milošević kao optuženik u Haagu sjedi između dvojice policajaca

Pokojni srpski čelnik Slobodan Milošević isto je kao optuženik hašku sudnicu koristio kao pozornicu

Milijun eura odštete

Protiveći se zahtjevima optuženog, zastupnici tužiteljastva su istaknuli da su iznijeli dovoljno dokaza o njegovom doprinosu udruženom zločinačkom poduhvatu. Na prvom mjestu zagovarao je ideju Velike Srbije koja se mora ostvariti silom i zastrašivanjem, deportacijama i nečovječnim postupcima. U tom cilju, naveli su tužitelji, osnovao je dobrovoljačke formacije, koje su, kako je dokazima potvrđeno, počinile zločine u Vukovaru, Zvorniku i na širem području Sarajeva. "Govorom mržnje" i propagiranjem četničke ideologije, za šta tužitelji tvrde da su iznijeli veliki broj neospornih dokaza, direktno je poticao etničko čišćenje u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ekstremnom nacionalističkom retorikom, istaknuli su, pozivao je svoje dobrovoljce da "dokrajče nesrbe kako se nikad ne bi vratili". Sam je isticao da su riječi moćno oružje, jer mogu "udarati kao haubica". Konkretni dokazi izvedeni u prvoj polovici suđenja Vojislavu Šešelju vode ka osuđujućoj presudi, zaključili su tužitelji svoju argumentaciju.

U replici, koju mu dopušta točka 98 iz Tribunalovog Pravilnika o postupku i dokazima, Šešelj je ponovio da je jedina mogućna odluka "preliminarna oslobađajuća presuda" i odšteta od "samo" deset milijuna eura. Ako ne bude oslobođen na polovici suđenja, na kraju će, rekao je, tražiti sto milijuna eura i podnijeti tužbu protiv svih sudaca i tužitelja u ovom postupku, pa čak i Ujedinjenih naroda kao osnivača Haškog tribunala.

Suci će, nakon što su proučili argumente i jedne i druge strane, danas priopćiti svoju odluku. Šešelj je u haškom pritvoru osam godina i dva i pol mjeseca. Ako suci ne donesu odluku o puštanju na slobodu, nastavak procesa, to jest dokazni postupak obrane, a time i Šešeljev pritvor, produžit će se najmanje još dvije godine. Poslije izricanja prvostupanjske presude, počeo bi žalbeni postupak, koji teško da se može završiti za vijeka Haškog Tribunala, čiji bi se rad trebao okončati 1914. godine.

U 15 godina haških suđenja nije prihvaćen niti jedan zahtjev za oslobađanjem optuženog usred procesa.

Autor: Dževad Sabljaković, Den Haag

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva