Voda se povukla, ali gdje su turisti?
30. srpnja 2013
Malo mjesto Schmilka u Saskoj nalazi se na njemačko-češkoj granici, na obali rijeke Labe. Nakon poplave koja je izbila kada se ova rijeka izlila iz svog korita, pekar Matthias Deußig, ponovno je krenuo s radom u povijesnoj pekarnici i mlinu. Iako se oboje nalaze na samoj pješačkoj stazi, turista ovih dana gotovo da i nema. No, on radi usprkos tome. „Kada u ponoć zapalim pećnicu, mogu oko četiri sata ujutro početi peći. Kod nas je uvijek sve svježe. No, zato nam je potrebno dovoljno vremena“, kaže on i ponosno pokazuje pećnicu koja i danas, baš kao i u 18.stoljeću još uvijek „radi“ na drva.
U ovoj pekarnici se i drugi strojevi pokreću bez električne struje. Srećom, jer naime upravo zbog toga je pekar Deußig tijekom poplave mogao mjesec dana mjesto Schmilku opskrbljivati svježim kruhom. Mjesto se gotovo u potpunosti nalazilo pod vodom a dovod električne struje je bio prekinut. Nije bio moguć niti prelazak iz jednog mjesta u drugo. Cesta koja vodi do susjednog mjestašca Bad Schandaua također je stajala pod vodom. Mještani su tako doslovno od ostatka svijeta bili odsječeni.
Ponovno otvaranje što je brže moguće
Kruh i kolači iz Deußigove pekarnice mogu se kupiti i u bio-hotelu „Helvetia“ koji se nalazi na samoj obali rijeke Labe, na drugom kraju mjesta. „Kod nas je voda doprijela sve do drugog katra. Deset dana bez pauze smo u prizemlju imali vodu“, priča vlasnik hotela Sven-Erik Hitzer. No usprkos tome, upravo u ovo najteže vrijeme on je donio jednu hrabru odluku. „Bilo je najvažnije da si postavimo rok, datum do kada sve opet treba biti u redu da možemo ponovno otvoriti hotel. Taj datum je bio 1. srpnja“, kaže Hitzer. I doista, uz pomoć 80 pomogača i uz velike osobne napore i zalaganja, uspio je svoj hotel ponovno otvoriti na spomenuti dan.
Infracrvene zrake suše mokre zidove
No, uz ljudski rad i napore, veliku pomoć mu je međutim pružio i jedan stroj čije infracrvene zrake su velikom brzinom uspjele iz zidova izvući vlagu. Ove se strojeve jednostavno postavlja ispred pogođenih površina a voda, odnosno, vlaga tako sasvim brzo isparava i zidovi se suše.
Na pitanje kakva je sada situacija u njegovom hotelu, Hitzer odgovara da još uvijek ima slobodnih soba. Broj gostiju od prije poplave još nije dosegnut, iako su njegovi, kako kaže, "bio-gosti" u pravilu vjerni. U kolovozu bi hotel trebao ponovno biti pun. Drugi hotelijeri su u usporedbi s njim u težoj situaciji.
Ono što Hitzera posebno zabrinjava je međutim smanjen broj dnevnih turista. Okolica mjesta u kojem živi, uz Labu, puna je puteljaka i puteva koji obično najviše privlače bicikliste. „No, iako se voda povukla, oni ne dolaze“, kaže Hitzer kojem time nedostaje zarada iz kafića, prodaje u pekarnici i iz restorana.
U susjednom mjestu Bad Schandau su radovi još uvijek u tijeku. Cijelo mjesto izgleda kao jedno veliko gradilište. Trgovine su velikim dijelom još uvijek zatvorene, no kafići na terasama restorana su u međuvremenu otvorili svoja vrata. Trgovci svoje proizvode za sada još uvijek prodaju na pokretnim štandovima.
Obzirom na nedostatak turizma i prihoda, pomoć bi trebala stići i s više razine. Pokrajina Saska je odlučila s 1,8 milijuna eura pokušati privući turiste. Posljedicama poplave pogođeni su i poljoprivrednici iz okolice. Oni svoje proizvode obično prodaju u regionalne hotele, a budući da dio njih još uvijek nije otvoren, i poljoprivrednicima sada nedostaje zarada. „Osnovali smo udrugu Budućnost i sada pojačano reklamiramo naše područje kako bismo vratili turiste“, kaže jedan od njih, Joachim Oswald.
Velika sanacija tek dolazi
Vrt hotela „Helvetia“ u međuvremenu je ponovno zelen. Posljedice poplave ovdje gotovo više i nisu vidljive. Stolice i ležaljke nalaze se u travi, nadomak rijeke Labe. Pa ipak, iako danas ovdje sve izgleda kao da poplave i nije bilo te da ona nije uzrokovala veliku štetu, situacija još uvijek nije kakva je bila prije. „Imali smo sreću u nesreći. Sreća je bila u tome da se poplava nije dogodila tijekom najveće turističke sezone. U protivnom bi sada morali biti zatvoreni i raditi na obnovi. No, temeljita obnova nam ipak tek predstoji“, kaže Hitzer. A ona će doći sa zimskim mjesecima, kada turisti ionako ne dolaze u ovaj kraj.