1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Voda kao izvor života i uzrok sukoba

Na «Međunarodnom tjednu svjetske vode» u Stockholmu stručnjaci iz 100 zemalja raspravljaju o vodi kao o oskudnom izvoru s kojim treba pažljivo postupati. Od bolesti uzrokovanih nečistom pitkom vodom dnevno umire desetak tisuća ljudi.

Tjedan svjetske vode u Stockholmu

Tjedan svjetske vode u Stockholmu

Zagađenje, nepotrebna potrošnja, promjena klime prijete izvorima slatke vode na našem planetu. Pustinje se šire, a manjak vode mogao bi, prvenstveno u Africi, postati jedan od glavnih uzroka oružanih sukoba. Prema podacima Ujedinjenih naroda, dnevno umire oko 10 000 ljudi od bolesti uzrokovanih nečistom pitkom vodom.

Voda nije problem samo nerazvijenih

Problemi s vodom ne postoje samo u zemljama u razvoju, kaže Anders Berntell, direktor stokholmskog Instituta za vodu, koji je organizator Međunarodnog tjedna svjetske vode: "Čak i u zapadnom svijetu postoje područja u kojima je opskrba vodom otežana ili je voda loše kvalitete. Na primijer, u Sredozemlju ili na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Vrlo bogati gladovi, poput Hustona ili Sydneya troše više vode no što je priroda može nadomjestiti. Mi ovdje raspravljamo o štedljivom pristupu potrošnji i djelotvornoj upotrebi tog dragocjenog izvora. U tim područjima postoji određena osviještenost o vrijednosti vode. Mi smo na sjeveru, zbog obilnih izvora vode, pomalo razmaženi i ponekad nam nije jasno koliko je čista pitka voda važna za život u zemljama u razvoju, na primjer."
U industrijskim se zemljama ne radi o tome da se voda štedi zbog krivo shvaćene solidarnosti, kaže Anders Berntell. Od toga zemlje u razvoju ne bi dobile ništa više čiste pitke vode. Prije svega moramo paziti da se u kanalizaciju ne puštaju otrovne tvari kao što su ostaci laka za nokte ili razna sredstva za čišćenje. Isto tako moramo drugim zemljama pomoći financijski, tehnički i moralno, kaže švedski stručnjak: "Južnoafrička Republika je dobar primjer pozitivnih promjena. Od zakona o tehničkim investicijama pa do pokušaja da se promjeni stav ljudi, tamo je puno postignuto posljednjih godina. Ministri u Mandelinoj vladi su se pobrinuli da 20 milijuna ljudi u Južnoafričkoj Republici dobiju pristup vodi, koji prije nisu imali".

Voda kao uzrok sukoba

Globalno gledano, vode ima dovoljno. Ali samo dva posto od toga izvori su slatke vode koju ljudi mogu piti. Nove tehnologije omogućile su u međuvremenu da se i slana voda može preraditi u pitku. Ali to si mogu priuštiti samo bogate zemlje poput Saudijske Arabije ili zemalja u Arapskom zaljevu. Siromašnije zemlje ostaju po strani. Posljedica: Dolazi do sukoba oko oskudnih izvora vodom, kaže Manfred Konkiewitz iz njemačkog Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj. "To se može pretvoriti u svađu između vlada ili zemalja. Kad samo gledate Bliski istok: Palestinu i Izrael, među njima vlada žestoka svađa. Turska i Irak, Eufrat i Tigris – i tamo je isto žestoka svađa. Sukobi postoje i unutar samih zemalja. Pogledajte afričke zemlje: U istočnoj Africi, gdje ima jako malo vode, plemena se stalno međusobno bore za zemlju, a u pozadini u pravilu stoji pristup vodi".
Znanstvena su istraživanja pokazala da među državama do sada ipak nije bilo oružanih sukoba isključivo zbog vode. Ona je bila samo dodatni mogući uzrok sukoba, primjerice kroz ciljane obustave opskrbe vodom. Ali klima koja se mijenja dodatno može pooštriti stanje. Hoće li voda postati naftom budućnosti? Lars Wirkus stručnjak je za vodu u bonnskom Međunarodnom centru za konverziju: "Opasnost od sukoba postoji, ali ja vodu ne bih nazvao novom naftom, jer ona nema tu gospodarsku vrijednost kao nafta. Njome se ne trguje na tržistu. Njome se ne može tako puno zaraditi. Ali svejedno može uzrokovati konflikte. Jedan od velikih izazova za nas je da idućih godina razvijemo koncepte kako se s time suočiti i kako to izbjeći".

Mukotrpno pročišćavanje

Usred Stockholma djeca s užitkom skaču u jezero Melaren, brojni ribiči sjede strpljivo na obali s udicama u rukama, a navečer uživaju u svom ulovu: lososu ili rakovima. Vrijeme zabrane kupanja ili pecanja odavno je zaboravljeno. Uz velike financijske i tehničke napore voda je ponovno pročišćena, iako na dnu i dalje leže nataloženi slojevi teških metala. To su ostaci inudstrijalizacije. Trebalo je trideset godina da se prljava vodurina ponovno pretvori u čisto jezero. Početkom devedesetih godina u to je ime pokrenut Stockholmski festival vode. Iz ove ulične zabave proizašla je vrlo ozbiljna, zahtjevna i priznata nagrada: «Stockholmska nagrada za vodu".
Tjedan svjetske vode uspio se etablirati. Hidrolozi, stručnjaci za vodoopskrbu i svjetski političari iz stotinu zemalja pokušavaju pronaći rješenja za velike probleme našeg doba: siromaštvo, bolesti, nepismenost, zagađivanje priode i nejednakost. Pristup čistoj vodi mogao bi biti početak rješavanja jednog dijela problema koji muče našu planetu.