1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Vlasnik Fukušime i dalje radi po starom

Nakon atomske katastrofe u Fukušimi japanska ali i svjetska javnost je bila ogorčena ponašanjem vlasnika nuklearnih elektrana. Tvrtka Tepco međutim i dan danas provodi svoju politiku kao da se Fukušima nije desila.

Reaktor Fukušima

Fukušima - simbol katastrofe

Trećeg dana nakon tsunamija koji je 11. ožujka pogodio sjeverni dio Japana premijer Naoto Kan upao je u ured uprave energetskog koncerna Tepco, vlasnika havarirane nuklearne elektrane Fukušima I i povišenim glasom upitao prisutne: "Pa dobro k vragu što se ovdje zbiva?". Predsjedniku japanske vlade je "puknuo film" i nakon trodnevnog čekanja je od šefa Tepcoa Masatake Shimizua osobno htio saznati što se zapravo događa s elektranom koju je poharao tsunami. Kan je na televiziji saznao o čitavom nizu eksplozija i radijaciji koja curi iz teško oštećene zgrade elektrane. Tek nakon izvješća u medijima Tepco je nazvao ured premijera i priopćio mu katastrofalne vijesti.  Nakon upada u središnjicu Tepco Kan je stvari uzeo u svoje ruke, brže-bolje osnovao krizni stožer i samog sebe imenovao šefom. Masataka Shimizu od tog je trenutka nestao iz javnosti i pojavio se nekoliko tjedana poslije samo kako bi objavio svoju zakašnjelu ostavku.

Skandali, obmane i havarije

Japanski premijer Naoto Kan

Borba protiv vjetrenjača - Naoto Kan

Tako nešto se u Japanu dotada nije dogodilo, da jedan premijer pred očima javnosti napadne jedan tako moćni koncern kao što je Tepco i upravi djelomično oduzme kontrolu nad vlasništvom kompanije. U očima moćnog atomskog lobija u Japanu nečuvena drskost. Jer "Tokyo Electric Power", skraćeno Tepco, s 52.000 zaposlenih je jedna od najvećih kompanija u Japanu. I jedna od najmoćnijih. Tepco je ujedno i glavni opskrbljivač električnom energijom Tokija i okolice s preko 45 milijuna potrošača. Godišnji utržak ove tvrtke je s 38,3 milijardi eura jedan od najvećih na svijetu. Osim toga Japan svoj gospodarski uzlet u pedesetima dobrim dijelom zahvaljuje i tvrtkama poput Tepca koji je zemlju opskrbljivao jeftinom električnom energijom. S obzirom da Japan raspolaže vrlo ograničenim prirodnim nalazištima sirovina, Tepco je vrlo rano počeo ulagati u nuklearne elektrane. Danas Tepco raspolaže s tri velika nuklearna kompleksa s ukupno 17 reaktora. Havarirani reaktor Fukushima I najstariji je od Tepcovih reaktora i u pogon je pušten 1971.

No za tamnu stranu uspješne priče Tepcoa japanska javnost saznala je u kolovozu 2002. Više od 20 godina Tepco je sustavno od očiju javnosti skrivao kvarove, prešućivao havarije čije je uklanjanje opisivao kao redovite radove na održavanju, krivotvorio izvješća o sigurnosti i nepotrebno odlagao radove na održavanju. Politika je već tada reagirala smijenjivanjem kompletne uprave i isključivanjem svih 17 reaktora na godinu dana. Nakon toga reaktori su, unatoč brojnim prosvjedima građana, ponovno priključeni na mrežu. Nova uprava je obećala promjene no serija udesa i havarija i usporedno s tim problematična politika informiranja tvrtke se nastavila. 

Uprava Tepca

Demonstracija nemoći

Ni nepunih deset dana uoči katastrofe od 11. ožujka Japanski ured za nadzor nukleranih reaktora (NISA) predbacio je Tepcu propuste u održavanju i prilikom inspekcija. Prema izvješću državnog ureda, oprema i alat u Fukušimi I nisu detaljno pregledani u posljednjih 11 godina. Među njima se  nalaze i rashladne pumpe, generatori i ventili u upravo onim blokovima reaktora koji su kasnije zakazali. Nakon havarije čitav svijet je bio svjedok neprimjerenog managementa svemoćne kompanije koja nije bila u stanju stanovnicima okolnih mjesta pružiti potrebne informacije. Danima su djelatnici u plavim kombinezonima izlazili pred medije i svjetskoj javnosti demonstrirali nemoć i neznanje.

Ceh plaćaju građani

Prosvjedi u Tokiju

Građanima dosta nuklearne energije

Tepco je u ovoj godini zbog havarije Fukušime dosad zabilježio preko 7,5 milijardi eura gubitka. Daljnjih 1,2 milijarde će progutati popravak i sanacija nuklearnih postrojenja. Osim toga Tepco čeka isplata obeštećenja stanovnicima u kontaminiranoj regiji koja bi mogla progutati daljnjih 400 milijuna. No tvrtka i njezini dioničari ne trebaju strahovati da bi Tepco mogao pasti pod stečaj. Država si to, kad je tako značajni opskrbljivač energijom u pitanju, ne može priuštiti. Tako je najveći dio troškova preuzela država. Drugim riječima građani Japana porezima plaćaju gubitke tvrtke koja je u prošlosti svojim dioničarima isplaćivala ogromne dividende. No slično kao i kod bankarske krize, ni atomski lobi nije iz događaja posljednjih mjeseci mnogo naučio i postao manje bahat. Nedavno su opet otkrivene nepravilnosti kod kontrola Tepcovih postrojenja. Lobi je svoje ljude uvukao u institucije i urede kojima je zapravo zadaća kontrola sigurnosti nuklearnih postrojenja.

Vlada premijera Kana je u jeku najnovijeg skandala otpustila nekoliko visokopozicioniranih dužnosnika u ministarstvu industrije. Premijer Kan već godinama traži da se uredi za kontrolu nuklearnih postrojenja osamostale i izdvoje iz ministarstva industrije kojima sada pripadaju. Kan je nakon katastrofe pokrenuo proces polaganog mentalnog odvajanja od nuklearne energije ka obnovljivim i sigurnijim izvorima. No on je ovih dana, kao rezultat unutarstranačkih sukoba, najavio svoju ostavku. Trenutno je više nego upitno hoće li njegov nasljednik nastaviti u tom pravcu.

Autor: Alexander Freund (N. Kreizer)

Odg. ur.: Željka Telišman

 

Preporuka uredništva