1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

100311 Lokführer Streik Folgen

10. ožujka 2011

Milijuni putnika širom Njemačke moraju čekati na peronima: vlakovođe štrajkaju. Ali štrajkom je još više pogođen teretni željeznički promet. Njemačkom gospodarstvu prijete milijunske štete.

https://p.dw.com/p/10WyW
Vlak stoji na kolodvoru
Vlakovi širom Njemačke stojeFoto: dapd

Štrajkom su jednako tako pogođeni regionalni ili međugradski vlakovi kao i brze gradske željeznice, tzv. S-Bahn u svim većim gradskim središtima u zemlji: od Berlina, Hamburga i Hannovera do Frankfurta, Münchena ili Stuttgarta.

Prazan peron i jedna žena
Putnici uzalud čekajuFoto: dapd

Nakon što je sindikat vlakovođa GDL već prošlog tjedna štrajkovima upozorenja izazvao velike poremećaje u željezničkom prometu u Njemačkoj, danas (10.3.) je otpočeo "pravi", regularni štrajk. Sindikat zahtijeva poboljšanje radnih uvjeta, te veće i jednake plaće za sve vlakovođe, bez obzira rade li oni za državne željeznice (Deutsche Bahn - DB) ili za neko od brojnih lokalnih ili regionalnih željezničkih poduzeća.

Štrajkom je pogođen i putnički promet, tako da brojni putnički vlakovi nisu vozili između 4 i 10 sati ujutro. Poremećaji će se osjećati čitav dan. Težište obustave rada je međutim ipak na teretnom prometu.

100 milijuna eura štete - dnevno

Među prvim "žrtvama" bi mogla biti njemačka automobilska industrija. Već odavno su tu u procesu proizvodnje ukinita skladišta, tako da su radnici na montažnim trakama ovisni o dostavi dijelova "just in time - u pravom trenutku", i to svakodnevno. Kada se dotok tih dijelova uslijed štrajka prekine, ne postoje rezerve - i sama proizvodnja je odmah ugrožena.

To važi i za druge branše, naglašava Anton Börner, predsjednik Njemačkog udruženja izvozne industrije i trgovine na veliko: "Kada se štrajka jedan dan, to se može premostiti. Ali već trećeg dana štrajka doći će do prekida proizvodnje. Od petog dana će njemačku industriju taj štrajk dnevno koštati 100 milijuna eura, a ako štrajk potraje dva tjedna, gubici se povećavaju na 200 milijuna dnevno."

Prošle godine je željeznicom u Njemačkoj prevezeno gotovo 356 milijuna tona tereta. To doduše čini manje od petine ukupnog teretnog prometa u zemlji, ali gotovo je nemoguće te kapacitete nadoknaditi na drugi način, naglašava Claudia Kemfert iz Njemačkog instituta za istraživanje gospodarstva: "Logistički lanci su u Njemačkoj tako usko povezani jedan s drugim da nije moguće za one industrijske grane koje su pogođene štrajkom pronaći zamjenska prijevozna sredstva. Da bi se nadoknadilo ono što željeznica svakog dana prevozi trebalo bi na ceste poslati dodatnih 10.000 kamiona - a to naprosto nije moguće."

Ugrožen brend "Made in Germany"

Teretni vlakovi
Stoje i teretni vlakoviFoto: dapd

Štete koje nastaju ne mjere se isključivo direktnom štetom zbog izostanka proizvodnje. Tu su i naknadne posljedice, zarada koja nije ostvarena jednako kao i ugovori koji nisu sklopljeni. Time što se ugovori ne ispunjavaju, mušterije ih mogu smatrati ništavnima i tražiti povoljnije ponuđače na europskom ili svjetskom tržištu. Osim toga njemački izvoznici se boje i narušavanja ugleda brenda "Made in Germany", naglašava Börner: "Mi smo poznati po tome da širom svijeta na vrijeme isporučujemo naručenu robu i da mi kao predstavnici njemačke industrije ispunjavamo preuzete obveze. Kada to više nismo u stanju, jer je proizvodnja obustavljena, gubimo ugled među kupcima. Tu naša mušterija kaže: zašto da plaćam toliku cijenu kada mi ne možeš jamčiti isporuku na vrijeme?"

U međuvremenu su se za riječ javili i poslodavci. Član upravnog odbora Njemačkih željeznica zadužen za kadrovska pitanja Ulrich Weber nazvao je ovaj štrajk vlakovođa neodgovornim. S druge strane sindikat GDL naglašava da poslodavci ništa novo nisu ni poduzeli niti ponudili mada je od ponedjeljka poznato da su se članovi sindikata vlakovođa velikom većinom glasova izjasnili za štrajk. Tu pasivnost uprava sindikata nije mogla drugačije shvatiti nego kao provokaciju na koju se moralo reagirati.

Autor: dpa/M. Braun./Z. Arbutina

Odg. ur.: A. Jung-Grimm