1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Vlada li novac demokracijom?

"Mapping Democracy" naslov je čitavog niza rasprava koje organizira Goetheov institut. Cilj je otkrivanje šansi i deficita demokracije. U jednoj od rasprava sudjelovali su i znanstvenici iz Londona i Pekinga.

default

Mapping Democracy in den Münchener Kammerspielen

"Nitko nije veći rob nego onaj tko se smatra slobodnim, a nije slobodan." Ovaj citat Johanna Wolfganga von Goethea provokativno izražava kako brojni kritičari vide danas odnos između gospodarstva i demokracije u Europi. Živimo li samo formalno u demokraciji, dok zapravo financijski akteri određuju smjer politike? Jesu li kapitalizam i demokracija uopće spojivi?

Profesor Axel Honneth

Profesor Axel Honneth

Frankfurtski profesor filozofije Axel Honneth smatra da veliki dio pučanstva s pravom sumnja da politička volja naroda uopće ima utjecaja na političke odluke. "Prevladava osjećaj da politički čimbenici, vlada, parlament, i sami mogu djelovati samo u ograničenim okvirima, da je potpuno svejedno, što narod želi." Politički ciljevi najčešće ne mogu biti provedeni jer vlade brzo "dođu do granica koje im postavlja financijski kapital", kaže Axel Honneth u razgovoru za Deutsche Welle.

Usklađivanje demokracije s tržištem?

Sve manje ljudi državne vlasti doživljava kao instrument koji volju građana provodi u praktičnu politiku. Umjesto toga u europskim financijskim krugovima često se čuje tvrdnja da demokracija mora biti u skladu s tržištem. Takvih napetosti između slobodnoga tržišnoga gospodarstva i demokracije uvijek je bilo kroz povijest, a one su i dio modernog društva. Ali, trenutno se vaga sve više naginje u smjeru kapitalizma, dok demokratske institucije gube dijelove svojih ovlasti, bila je najčešća teza rasprave koju je suorganizirao Goetheov institut, a koja je održana u minhenskom kazalištu Münchner Kammerspiele. Za Axela Honnetha stvari bi morale izgledati potpuno suprotno. Tržište bi se moralo prilagoditi demokraciji, a ne obrnuto.

Ingo Schulze

Ingo Schulze

Njemački književnik i aktivist za ljudska prava Ingo Schulze kao primjer zabrinjavajućeg razvitka navodi planiranu privatizaciju vodoopskrbe u Europskoj uniji. On je u Berlinu skupio oko milijun potpisa protiv privatizacije toga resursa nužnog za život . "Čovjek nedvojbeno može iskoristiti demokratske strukture i pravnu državu. Mi to, mislim, činimo premalo. Puno više se može učiniti nego što mislimo", kaže Schulze.

Drukčiji put u Kini

Profesor filozofije na Sveučilištu Tongji u Šangaju Lu Xiang-Hua bio je preko video-veze uživo uključen iz Kine. Kaže da može shvatiti pitanja Europljana. On vjeruje u zajedničku, globalnu definiciju demokracije. Uz osnovna ljudska i građanska prava demokracija se oslanja na različite mehanizme i institucije, kako bi u političkim odlukama provela volju naroda. Dok su temelji u cijelom svijetu isti, po mišljenju kineskog profesora filozofije instrumenti demokracije mogu biti različiti. U Kini su aktualna pitanja demokracije potpuno drukčija nego u Europi, kaže Lu Xiang-Hua. U Kini se ljudi pitaju kako obzirom na porast blagostanja mogu ostvariti i veći politički utjecaj. On očekuje da će u budućnosti tomu pridonijeti više otvaranje Komunističke partije iznutra nego borba protiv Partije izvana.

Na kraju ostaje više pitanja nego odgovora. Kako politika može vratiti veće mogućnosti oblikovanja gospodarstva? Konačnog odgovora na to pitanje nije imao nitko od sudionika rasprave. Ali, rasprava o tomu će biti nastavljena – i s kineskim intelektualcima. Možda je u tomu najveći uspjeh ove rasprave: da su kineski i europski intelektualci sjeli za isti stol, iako samo virtualni.

Preporuka uredništva