1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vjerski objekti u službi dnevne politike

U multietničkom Mostaru već godinama zapinje gradnja vjerskih objekata. Islamski, katolički i pravoslavni vjernici zato koriste postojeće crkve, dok Židovska zajednica i dalje nema sinagoge.

Pogled na Mostar

Zašto zapinje gradnja vjerskih objekata u Mostaru?

Na liniji razgraničenja tijekom rata između Hrvata i Bošnjaka u Mostaru počelo se s gradnjom katoličke crkve Kristova uskrsnuća, ali nije se odmaklo dalje od temelja. Ista je sudbina zadesila i projekt Islamskog kulturnog centra. Unatoč tome, i katolički i islamski vjernici imaju prostor za bogoslužje. I pravoslavni kršćani imaju svoju crkvu, doduše malu i staru, no ovih se dana očekuje početak gradnje sabornog hrama svete Trojice.

Židovi na bogoslužje u Sarajevo

Što se tiče židovske zajednice u Mostaru, gradnja sinagoge također nije napredovala nego je obustavljena iako je 2002. godine postavljen kamen temeljac za Židovski kulturni centar i sinagogu, kada je čitav svijet pomislio da Mostar napokon ponovo postaje pravi kosmopolitski centar kakav je uvijek i bio. Erna Danon Cipra, predsjednica Židovske zajednice Mostar, kaže: "Zavidim gospodinu muftiji Smajkiću i gospodinu Krulju kao i svim svećenicima čiji vjernici imaju mogućnost da odu u crkvu ili džamiju i da mogu bogoslužiti. Kod nas je situacija takva da naša malobrojna židovska zajednica mora ići u Sarajevo jer mi nemamo sinagogu."

Džamija u Mostaru

Muslimani imaju džamiju u Mostaru...

Zaustavljena gradnja crkve Kristiva uskrsnuća

Već danima se u medijima tvrdi da gradnju katoličke crkve Kristova uskrsnuća priječi ili mostarski građanin Atijas Solomon ili Islamska zajednica. Naime, zemlja na kojoj je započela gradnja crkve nekada je bila u vlasništvu židovske obitelji Solomon, ali je kasnije dodijeljena Katoličkoj crkvi. Solomon je podnio tužbu, o kojoj još nije odlučeno. Te napise predstavnici Katoličke crkve u Mostaru nisu željeli komentirati.

Što želi Islamska zajednica?

Što se tiče Islamske zajednice, ona je imala ideju da na tom području u središnjoj gradskoj zoni nastane novo mjesto susreta svih vjera i nacionalnosti. Ističući da Islamska zajednica ne koči gradnju katoličke crkve Salem efendija Dedović je naglasio: "Islamska zajednica je svjesna svoje povijesne odgovornosti, pa želi stvoriti jedno ravnopravno okružje. Mi se bojimo tog procesa u kojem se na jedan takav način vrši majorizacija ili dominacija jednog naroda u ovom gradu. Ili da se taj prostor ekskluzivistički obilježi velikim vjerskim građevinama koje želi uputiti na to da taj prostor pripada samo jednom narodu, da nema prostora za druge. Gradnja ovolikog tornja u Podhumu, gradnja betonskog križa na brdu Hum."

Katolička crkva u Mostaru

... isto kao i katolici svoju crkvu

Priča u korist dnevne politike

Ovih dana pokrenuta je još jedna rasprava u vezi s obnovom džamije na Pijesku. Naime, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak fratar Andrija Nikić kaže da je džamija izgrađena na temeljima crkve, pa se protivi gradnji. No, džamija Ali-bega Lafe izgrađena je još 1631. , a porušena 1993. godine. Ona je uvrštena na listu spomenika pod zaštitom države i spada u najznačajnije objekte iz doba osmanske vladavine.

I tako se priča o gradnji katoličke i pravoslavne crkve, islamskog centra i sinagoge osvježava uvijek kada je to potrebno dnevnoj politici, očito bez volje za pronalaženje konačnog rješenja.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic