1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Vjeronauk u školama - tema koja muči i Njemačku

Vjeronauk u školama tema je oko koje se redovito lome koplja. On je u Njemačkoj čak jedini školski predmet zaštićen Ustavom. No u mnogim njemačkim saveznim zemljama postoje inicijative da se vjeronauk zamijeni etikom.

Djevojke u Brannenburgu u Bavarskoj na praznik Velike Gospe nose kip Djevice Marije

Djevojke na praznik Velike Gospe u Brannenburgu u Bavarskoj 15. kolovoza 2006.

Zadnjih godina zanstvenici su uočili da među stanovništvom ponovno raste interes za religiju. Sami političari ističu kako zbog trenutačne gospodarske krize postoji sve veća potreba kod ljudi za univerzalnim vrijednostima i “pronalaženjem” pravog puta. Do tu se svi slažu. Međutim, postavlja se pitanje tko je taj koji bi te vrijednosti ljudima prenosio, te kako bi one trebale biti tumačene.

Vjeronauk za sve, ali dobrovoljno

Čovjek sjedi na crkvneoj klupi i moli

U doba krize ljudi se opet okreću religiji

Nema sumnje da je vjeronauk u školama tema oko koje se redovito lome koplja. U Njemačkoj, na saveznoj razini, religija, odnosno vjeronauk, jedini je školski predmet posebno zaštićen Ustavom. No u mnogim njemačkim saveznim pokrajinama postoje inicijative da se vjeronauk zamijeni etikom. U mnogim školama vjeronauka uopće nema. U bivšem DDR-u nakon 1968. vjeronauk je iz škola definitivno premješten u domenu crkve, kao što je to bilo i zemljama bivše Jugoslavije. U tadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj vjeronauk je u Ustavu i dalje zapisan kao redoviti predmet, što nakon nemačkog ujedinjenja preuzimaju i pojedini ustavi svih saveznih pokrajina. Iz povijesno-političkih razloga izuzeci su Bremen, Brandenburg i - Berlin.

Berlinski izuzetak

Vlada u Berlinu, Berlinski Senat, u kojem glavnu riječ vodi koalicija Socijaldemokrata i stranke Ljevice 2006. je u berlinskim školama uvela etiku kao obavezan predmet, unatoč ogorčenom protivljenju predstavnika crkve. Školarci od 1. do 6. razreda mogu dobrovoljno pohađati vjeronauk, a od 7. do 10. razreda imaju i obaveznu etiku. Zagovornici vjeronauka tvrde kako nije realno očekivati da se velikom satnicom ionako već opterećeni učenici još dobrovoljno javljaju za dodatnu vjersku nastavu. Senat odgovara kako je u gradu s toliko kulturnih različitosti kao što je Berlin važno da svi mladi, neovisno o tome kojoj vjerskoj zajednici pripadaju, nauče neke zajedničke opće vrijednosti. O kojma sada slušaju na Etici.

Vođa inicijative Pro Reli, Christoph Lehmann slavi sakupljenih 307.000 potpisa koji su omogućili organiziranje referenduma

Vođa inicijative "Pro Reli", Christoph Lehmann slavi sakupljenih 307.000 potpisa koji su omogućili organiziranje referenduma

Inicijativa Pro Reli već mjesecima vodi kampanju za promjenu ovih pravila. Djeci bi se trebala pružiti mogućnost da biraju između predmeta etika i vjeronauk. Kampanju su podržale mnoge poznate osobe, uključujući i kancelarku Angelu Merkel te njenog zamjenika Franka-Waltera Steinmeiera. S ukupno 307.000 sakupljneih potpisa, Pro Reli je uspio u namjeri da se o vjeronauku na berlinskim školama održi referendum. Međutim ne radi se tu samo o Berlinu. Ishod referenduma biti će važan i za cijelu Njemačku, smatraju mnogi.

I Srpska pravoslavna crkva podržava Pro Reli

Argumenti na kojima zastupnici inicijative Pro Reli temelje svoje zahtjeve da se u ravnopravan odnos stave religija i etika mogu se svesti na dva najvažnija: sloboda da učenici sami izaberu što žele slušati, te da učenici moraju prvo bolje upoznati vlastitu vjeru da bi mogli sa svojim školskim kolegama raspravljati o drugim religijama i kulturama. Ovo mišljenje zastupaju Katolička i Evangelička crkva, Židovska zajednica, kao i ostale vjerske zajednice, uključujući i Srpsku pravoslavnu crkvu. Svećenik Veljko Gačić kaže kako se i Crkva svetog Save iz Berlina aktivno uključila u ovu kampanju. Iako njeni svećenici vjeronauk za sad mladima predaju samo u svojim prostorijama, nadaju se da će u budućnosti za to dobiti mogućnost i na školama. Od političara tu su Stranka kršćanskih demokrata te Liberali. Zanimljivo da su za vjernoauk u školama i neki visokorangirani socijaldemokratski političari poput kancelarskog kandidata Steinmeiera i potpredsjendika parlamenta Wolfganga Thiersea.

I to ima - budistička nastava u jednoj berlinskoj školi. U gradu živi oko 5.000 budista. Učiteljica Renate Noack.

I toga ima - budistička nastava u jednoj berlinskoj školi. U gradu živi oko 5.000 budista. Učiteljica Renate Noack.

Protivnici vjeronauka kao službenog predmeta smatraju da u višekulturnoj zajednici poput Berlina školski predmeti moraju učenike povezivati, a ne, kako to oni vide, dijeliti prema etničkom porijeklu ili vjerskom nazoru. Njih podržava dio berlinskog SPD-a, stranka Ljevice, Zeleni, sindikat GEW i organizacije poput relativno liberalnog Turskog saveza.

U Berlinu, gradu s tri i pol milijuna stanovnika, njih skoro 60 posto ne pripada nikakvoj vjerskoj zajednici. U gradu živi 400.000 doseljenika iz drugih zemalja i među njima je otprilike 130 različitih religija. Cilj je sve te različite mlade ljude u jednom razredu podučiti o vrijednostima kao što su identitet, odgovornost, tolerancija, pravo ili savjest.

Kako s muslimanima?

Islamska vjerska nastava, prizor iz učionice

Islamska vjerska nastava, prizor iz učionice

Do sada niti jedna od brojnih islamska skupina, osim Alevita koji slove kao liberalni, u Njemačkoj nije dobila status državne vjerske zajednice. Tako muslimanske skupine, zbog velike raznolikosti, u pregovorima s njemačkom Vladom nemaju službenog zastupnika. Ovaj nedostatak legitimnog pregovarača s muslimanske strane rezultira ponekad neobičnim rješenjima. Tako na primjer u Berlinu već šest godina na oko trideset osnovnih škola poruke iz Kurana tumači Islamska Federacija. Problem je što nitko točno ne zna što se predaje jer država nema pristupa nastavi niti utječe na izbor nastavnika. Bošnjacima nastavu u Berlinu organizira Islamski kulturni centar Bošnjaka, u svojim prostorijama i na bošnjačkom jeziku. I ovaj Centar pozdravlja inicijativu Pro Reli.

A ako se pita same učenike koliko je vjeronauk zapavo popularan? Pravilo je što su mlađi to im je draži. Za osnovnoškolce vjeronauk je treći najpopulraniji predmet. Samo su umjetnost i sport ispred njega. No što su stariji, to ih ova nastava manje zanima. Čim napuste osnovnu školu, popularnost vjeronauka pada na samo začelje kolone.

Autor: Snježana Kobešćak

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic