1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Vjeronauk kao povod za državnu krizu

Aleksis Cipras je htio modernizirati društvo. Između ostalog i vjeronauk. No crkva ima nešto protiv.

Nakon preuzimanja vlasti lijevo orijentirani savez Siriza je najavio društvene promjene pa tako i po pitanju obrazovanja. Ministar obrazovanja Nikos Philis je u tom duhu najavio i promjene vjerske nastave i da će tradicionalni pravoslavni vjeronauk u školama zamijeniti ekumenski nadahnutom „vjerskom znanošću".

Nek se ministru „osuši ruka"

Prema ovim planovima, mladi Grci su od školske godine 2016./17. u sklopu ove nastave trebali učiti i da postoje i druge vjere osim pravoslavne. Trebali su naučiti i više o islamu i židovskoj vjeri. Između ostalog i kako bi bolje shvatili izbjegličku krizu i potrebe izbjeglica, kao žitelji zemlje koja je svakodnevno suočena s ovim problemom. Udžbenici su već bili gotovi i od ove jeseni je klasičnom pravoslavnom vjeronauku u grčkim školama definitivno trebalo odzvoniti. No tada se uključio nadbiskup atenski Hieronimus. U jednom žučnom pismu premijeru Aleksisu Ciprasu crkveni dužnosnik se žestoko okomio na nove udžbenike. Po njemu se vjeronauk pretvorio u "filozofiju” lišenu vjerske dimenzije koju se, osim toga,  "zloupotrebljava u političke svrhe”. Pravoslavna crkva smatra i kako je opasno što se izbjegličkoj krizi pristupa isključivo sa sociološkog a ne s vjerskog stanovišta. Kalavritski biskup Amvrozije je na trenutak zaboravio na kršćansku ljubav i ministru zaželio "da mu se osuši ruka”.

"Nastavak dijaloga”

USA UN Generalversammlung Alexis Tsipras (Reuters/C. Allegri)

Aleksis Cipras

Stručnjaci izražavaju čuđenje reakcijom crkve. "Hieronimus je sam dao blagoslov novom nastavnom planu”, kaže za DW Janis Ktitakis, profesor prava na Sveučilištu u Trakiji. Jedan poslanik nadbiskupa je zajednički radio na pripremi nastavnog plana. Tim više je sada mnogima nerazumljiv "apel” crkve za više dijaloga. No metropolit iz Naupakta, Ieroteos optužuje državu da je dosada samo prividno vodila dijalog sa crkvom. I predstavnike vlade u jednom TV intervjuu nazvao lašcima. No ni ministar obrazovanja, koji slovi kao ideološki tvrdolinijaš, svojim ponašanjem ne poboljšava situaciju. Na kraju se ipak morao umiješati sam Cipras. Ministar i nadbiskup su se dogovorili kako će "nastaviti dijalog”. No to vjerojatno samo znači nastavak svađe. Ministar ostaje pri svome i tvrdi da je obrazovanje stvar države. No crkva je, barem zasad postigla odgađanje puštanja udžbenika u promet. Mediji već pišu o tomu kako je vlada „podvila rep".

Plaće iz državne blagajne

Ustavni pravnici popu Ktitakisa u ovom procesu vide sve jače miješanje crkve u svjetovne sfere i tvrde da crkva zaboravlja koja joj je društvena uloga. „Njegova svetost (Hieronimus) nastupa poput kakvog političara ili vođe sindikata", kaže pravnik i zaključuje kako je crkva zapostavila svoju „pastirsku" ulogu. No još uvijek nije jasno do koje mjere bi ideja o striktnom razdvajanju vjere i države trebala postati ustavno pitanje. Grčki ustav pravoslavlje zasad definira kao „vladajuću vjeru" u zemlji. Od 1946. je država ta koja svećenicima i crkvenom osoblju isplaćuje plaće. Političari lijevog spektra su uvijek iznova ponavljali koliki im je to trn u oku.

Državna kriza na pomolu?

Griechenland Insel Milos Kykladen (picture-alliance/Bildagentur-online)

Moćna grčka crkva

Svađa oko udžbenika državi i crkvi nije prva svađa. Početkom osamdesetih tadašnji socijaldemokratski premijer Andreas Papandreu je pokušao razdvojiti crkvu i državu ali bez uspjeha. Jedino što je socijaldemokratima pošlo za rukom bilo je uvođenje institucije državnog vjenčanja što je dotad bila ekskluziva crkve. Drugi socijaldemokratski premijer koji je crkvi pokazao zube bio je prije petnaestak godina Kostas Simitis koji je s osobne iskaznice protjerao navod o vjeroispovijesti. Tadašnji nadbiskup Kristodulos se svim silama borio protiv ove mjere, pa i sakupljanjem potpisa, ali na kraju nije uspio. Hoće li se aktualna svađa oko vjeronauka pretvoriti u državnu krizu, ovisi o tomu hoće li CIpras na kraju žrtvovati svog ministra obrazovanja. U tom slučaju bi, kako smatra pravnik Ktitakis, bio poremećen ustavni poredak zemlje.