1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vjera kao čimbenik u rješavanju kriza

Astrid Prange De Oliveira23. svibnja 2016

Prvo pomoć, a onda misionarenje? Na Svjetskom humanitarnom summitu, koji organizira UN, sudjeluje i veliki broj vjerskih vođa. Oni bi trebali pomoći u svjetskoj borbi protiv terora.

https://p.dw.com/p/1IsaB
Türkei Gipfeltreffen zu humanitärer Hilfe in Istanbul
Foto: picture alliance/AA/M. Keles

Nju nitko ne može zaobići. Njezina snaga pomiče brda. Njezino značenje postaje sve veće. Riječ je o vjeri. Sada bi ona trebala pomoći i izbjeglicama da započnu novi život, potaknuti gospodarski razvoj u siromašnim zemljama i islamističkim terorističkim skupinama izbiti plodno tlo ispod nogu.

To u svakom slučaju žele veliki svjetski donatori i mnogi šefovi država i vlada među kojima je i njemačka kancelarka Angela Merkel. Svi oni će se 23. svibnja okupiti u Istanbulu na Svjetskom humanitarnom summitu (23. i 24. 5. 2016.). Summit, jedinstven u svijetu, organizirao je glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon „jer ljudi doživljavaju najveću humanitarnu katastrofu nakon Drugog svjetskog rata“.

Tema vjere je visoko na dnevnom redu summita. Na sastanak su pozvani predstavnici vjerskih zajednica da pred Svjetskom zajednicom navedu kako oni mogu doprinijeti rješavanju velikog broja humanitarnih kriza. Na skupu će sudjelovati i njemački ministar za razvoj Gerd Müller.

Dva muškarca za govornicama
Turski ministar vanjskih poslova Mehmet Cavusoglu (lijevo) i Stephen O'Brien UN-ov podtajnik za humanitarna pitanja najavljuju skup u Istanbulu.Foto: picture alliance/AP Photo/L. Pitarakis

Mirovnjaci i izazivači sukoba

„Vjerski čelnici u mnogim zemljama imaju vrlo velik ugled. Taj potencijal moramo iskoristiti, a da ne zatvaramo oči pred činjenicom da neki instrumentaliziraju religiju da bi ljudi činili nasilje i teror“, izjavio je Müller za DW pred početak summita.

Zajedno s velikim izlagačima na svjetskom humanitarnom summitu, Müller želi vjersku suradnju na području razvoja, a posebno islamski potencijal, potaknuti na veći angažman za mir i razvoj. Novi program Ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj u borbi protiv terora se zove "International Partnership on Religion and Sustainable Development" (PaRD).

„Vjerske zajednice u cijelom svijetu na području zdravstva, obrazovanja, ishrane i zbrinjavanja izbjeglica pružaju veliku podršku“, kaže Müller. 80 posto svjetskog stanovništva se izjašnjava kao religiozno. Njemački ministar smatra da se vjerske vođe moraju uključiti u razgovore o mnogim temama. Njegova inicijativa nailazi na široko otvorena vrata kod muslimanskih humanitarnih organizacija. „Njemačka vlada je sigurno sretna što postojimo“, smatra Nuri Köseli, glasnogovornik organizacije "Islamic Relief Deutschland". „U Siriji smo izgradili mnogo toga“, kaže Köseli.

Gerd Müller za vrijeme posjeta Keniji
Ministar Gerd Müller za vrijeme posjeta KenijiFoto: picture-alliance/M. Gottschalk/BMZ-Poolfoto

Zajedno protiv ebole

"Islamic Relief Deutschland" pripada među najveće donatore međunarodne krovne organizacije „Islamic Relief Worldwide“ (IRW). IRW je preko svojih podružnica i partnerskih ureda aktivan u 40 zemalja. Za svoje projekte je 2014. godine izdvojio 113 milijuna eura. Među njegove partnere pripadaju švedsko i britansko ministarstvo za razvoj, humanitarne organizacije UN-a, EU, Luteranski svjetski savez i katolička agencija Cafod.

Koliko važna može biti suradnja s vjerskim vođama u kriznim regijama najbolje opisuje zajednički izvještaj Cafoda i IRW-a o borbi protiv ebole u zapadnoj Africi. Muslimanske i kršćanske duhovne vođe su vjerskim argumentima uspjele postići ono što nisu uspjele državne vlasti i organizacije UN-a: promijenili su tradicionalne načine pokapanja mrtvih i na taj način zaustavili širenje epidemije.

Kada je svećenicima i imamima uspjelo uvjeriti rodbinu i prijatelje umrlog da se od njega mogu oprostiti i bez tjelesnog kontakta, onda se počeo smanjivati broj novozaraženih osoba. Ranije je kontakt s inficiranim tijelom preminule osobe dovodio do vrlo brzog širenja epidemije ebole.

„Da su vjerske vođe bile uključene od samog početka, mogli smo spasiti živote velikog broja ljudi“, navodi se u izvještaju "Keeping the faith“ o kojem će na svjetskom humanitarnom summitu u Istanbulu biti ponovo govora.

Papa Franjo i Bartolomej I. među izbjeglicama
Duhovne vođe često mogu i ono što državne vlasti ne uspijevajuFoto: Getty Images/AFP/L. Gouliamaki

Crkva kao predvodnik

Suradnja s vjerskim vođama se temelji na dugogodišnjem iskustvu. Njemačko ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj više od 50 godina surađuje s crkvenim humanitarnim organizacijama kao što su Kruh za svijet i Misereor za čije projekte godišnje izdvaja 200 milijuna eura.

Jedan od velikih donatora za humanitarnu pomoć i razvojnu suradnju je „Aga Khan Development Network“ (AKDN). Ovu mrežu s 80.000 suradnika i godišnjim proračunom od 625 milijuna dolara već 60 godina vodi Aga Khan, duhovni vođa Nizareta, šijitske struje islama.

Bez obzira na sve napore za vođenje dijaloga i razvoj suradnje, i na Svjetskom humanitarnom summitu će biti vidne vjerske razlike. Jedna institucija svjesno nije pozvana u Istanbul. Riječ je o „International Islamic Relief Organization of Saudi Arabia" (IIROSA). Humanitarna organizacija, osnovana kraljevskim dekretom 1979. godine, pored humanitarne pomoći, financijski pomaže izgradnju džamija i prema navodima UN-a stoji pod sumnjom da podržava islamiste.