1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

»Vjera je jedno, a nacija drugo«

Ime Bošnjak biti će vraćeno u preambulu hrvatskog Ustava. To je premijer Sanader obećao svom koalicijskom partneru Šemsi Tankoviću. Nas je zanimalo kako na to pitanje gledaju i kako općenito žive zagrebački muslimani.

default

Sabor uskoro mijenja Ustav: Bošnjaci se vraćaju u temeljni zakon

„Bosanac je nacija, kao i izvedenica – Bošnjak. Drugog izbora nema. Međunarodno pravo prizna samo teritorijalnost, znači Bosnu, odvajkada državu, od bogumila još kad je Kulin ban sklopio sa Papom mir... Bošnjaci su upravo izvor tih koji su se klanjali. Vidite, osim toga, Arapi trgovci i prije su bili tu. Prema tome, Bošnjaci su konstitutivan narod i u Hrvatskoj, a ne samo u Bosni", kaže Bosnić Jusuf, recepcionar u zagrebačkoj džamiji. Etničko pitanje od prvorazrednog političkog značaja Zagrebačka džamija, na desetak minuta hoda od tramvajske stanice. Rub novog naselja koje je u posljednjih desetak godina naseljavano stradalnicima domovinskog rata. Bunili su se jer im je zvuk ezana s minareta nerijetko predstavljao nepodnošljivu iritaciju. Zagreb je pod snijegom, između katoličkog Božića i kraja godine. Nedjelja, za muslimanske vjernike ne osobito važan dan. Na večernjoj molitvi tridesetak muškaraca. I dvije žene. Bešumno, po mekanim tepisima penjem se k njima na mahvil, odvojen prostor na kojem i žene mogu klanjati.
Šemso Tankovic

Šemso Tanković: Bošnjaci i muslimani su jedna nacionalna manjina

Etničko predstavništvo u hrvatskom parlamentu posljednjih je tjedana pitanje od prvorazrednog političkog znača ja. O manjinskoj potpori ovisi buduća Vlada. No jedan se član te sedmeročlane posade već poodavno izdvojio, i prije izbora, kada je svoj potpis bianco dao SDP-u. Šemso Tanković, izabrani predstavnik albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. "Najbitnije je da se Bošnjaci i Muslimani vode sjedinjeno s bošnjačkim imenom, kao jedna nacionalna manjina. Nas je zajedno oko 60.000 u Hrvatskoj i s tim bismo brojem imali pravo na svoju samostalnu izbornu jedinicu i na dva zastupnika. ", isticao je Tanković u kampanji svoj osnovni politički zahtjev. « Musliman je oznaka vjerske pripadnosti, a ne nacija»

„Trebao sam o tome malo razmisliti, ali to je možda i suvišno pitanje. Musliman je na cijelom svijetu po vjeri, ali vjera je jedno, a nacija drugo, prema tome, ja ne mogu biti ništa drugo nego Bošnjak jer sam rođen i odrastao u Bosni. Hvala", kaže jedan prodavač knjiga u islamskom centru. „A to što se nisam rukovao s vama, ne zamjerite, vjernik, odrastao, punoljetan, koji može neku žensku oženiti ne smije se s njom rukovati, nije lijepo...ima onih koji neće biti Bošnjaci. Međutim, neopravdano je politički, ali i zakonski, da oni nose ime Musliman. Nitko nas nije u Bosni i Hercegovini 1962. godine, kada je po prvi puta spomenuta ideja o muslimanskoj naciji, pitao kako će biti naše nacionalno ime“, kaže to Ševko Omerbašić, muftija zagrebački, predsjednik mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima i Roma i Albanaca, i Bošnjaka muslimana, dužnost nam je, uz ostalo, poticati, kaže, i gajiti nacionalni identitet kod muslimana različitih nacionalnosti.

Semso Tankovic

Tanković će u Saboru predstavljati nekoliko nacionalnih manjina

Omerbašić dodaje: „Mi u tom smislu, a naročito u posljednje četiri godine nastojimo muslimane usmjeriti i savjetovati da se nacionalno izjašnjavaju kao Bošnjaci." No, što je s onima u drugoj ili trećoj generaciji rođenim tu?Netko je po genetskom porijeklu Bošnjak po nacionalnosti. Ako bi tako gledali, kako mogu Hrvati u BiH biti Hrvati, a ne Bosanci ili Bošnjaci. Ali svatko odlučuje o svom nacionalnom opredjeljenju“, zaključuje ipak pomirjivo Omerbašić.

Hrvat ili Bošnjak...i Hrvat i Bošnjak?

„Ja još ne znam, ja sam u dilemama, ne znam bih li se deklariro kao Hrvat ili kao Bošnjak, ustvari sam Bošnjak, ali tu sam cijeli život", kaže jedan muslimanski vjernik u zagrebačkoj džamiji, a drugi tvrdi: "Možeš ti bit i Hrvat muslimanske vjere, mi imamo ljude koji obavljaju hadž i sve, i muslimani su... ali tako su se deklarirali kad je bio rat i ona gužva između Hrvata i Bošnjaka. Ma još i prije je to bilo, moj dida je bio deklariran kao Musliman." On je došao u Hrvatsku, pitamo ga? "Da, došao je tu studirati.“

U Hrvatskoj u smislu etničke pripadnosti prevladava bošnjačka identifikacija, ali je živa i hrvatsko-muslimanska predaja, posebice u starosjedilačkim obiteljima koje su svoj nacionalni identitet izgradile na pretkomunističkom iskustvu. Upravo o njima, o bogatom naslijeđu muslimana u građanskoj epohi Zagreba govori opsežna studija zagrebačkog povjesničara Zlatka Hasanbegovića. Pitanje piše li se musliman malim ili velikim slovom otkriva administrativnu zbrku popisa birača i stanovništva, ali i zbrku u razumijevanju vlastitog identiteta, smatra on. O očekivanom zbroju od 60 tisuća muslimana i Bošnjaka Hasanbegović izražava rezervu. No ništa manju rezervu nema prema cjelokupnom konceptu manjinskog predstavništva.

„Mislim da je cijeli taj sustav manjinskog političkog predstavništva neodrživ jer on među ostalim potiče umjetno i određeno protumanjinsko raspoloženje zato šo se medijskim posredovanjem stječe dojam da manjinski predstavnici s problematičnim izbornim legitimitetom presuđuju o vlasti u Hrvatskoj što je prosječnom biraču ovdje vjerojatno neprihvatljivo“, drži Hasanbegović.

(Ne)suvisli odgovori Šemse Tankovića

U međuvremenu, bošnjački predstavnik Šemso Tanković raskinuo je koaliciju s SDP-om i novi koalicijski sporazum sastavio s s HDZ-om. Dobio je od Ive Sanadera jamstva da će se ime Bošnjak vratiti u preambulu Ustava, no to osim simbolične vrijednosti neće imati nikakve pravne posljedice na sam status Bošnjaka u Hrvatskoj. Njegov drugi zahtjev, onaj da se sve Muslimane prepiše u Bošnjake Sanader mu neće moći ispuniti jer je to pitanje pojedinačnog izjašnjavanja i srećom se ne rješava dekretima. Za sad je mandatar to nemoguće traženje pretvorio u otvoreno pitanje. Šemso Tanković, međutim, neće imati nelagodu kada javnosti i svojim biračima bude objašnjavao u ime čega je tako lako odustao od svog osnovnog političkog cilja, ili još bolje, zašto je njegov osnovni politički zahtjev bio tako banalan.

Možda javnost sita političara bez kredibiliteta, nakon najnovijeg iskustva sastavljanja Vlade od Tankovića i njemu sličnih neće ni očekivati nekakve suvisle odgovore.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic