1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Viteški stripovi kao svjedoci prošlosti

Strip se doživljava kao umjetnost 20. stoljeća. No još u Srednjem vijeku vitezovi su stvarali crteže s porukama. Zidovi jednog dvorca u Saskoj puni su slikovitih priča iz tog vremena.

Crteži

Crteži

Njemačka kneževina Saska u 15. stoljeću pružala je sliku krajobraza kakvog si zamišljamo na kraju Srednjeg vijeka. Na dvoru Rochlitz mladi princ Friedrich od Saske svakodnevicu provodi pripremajući se za viteški poziv. Zajedeno s ostalim saskim plemićima mladi Friedrich uči kako baratati oružjem, loviti ali i kako se pristojno ponašati, pogotovo u društvu dama. No pored nabijenog "nastavnog plana" ostaje dovoljno vremena i za mladenačke neposlušnosti. U to spada i "črčkanje" po zidovima dvorca Rochlitz. Motivi su svakodnevni: vitezovi pri baratanju kopljem, razno oružje ali i - crtež golog kralja.

Viteški kodeks

Topovi viteškog doba

Topovi viteškog doba

Restauratori su ostali zapanjeni kada su prošle godine otkrili zidne crteže koji su stoljećima bili skriveni iza debelog sloja prljavštine. "Crteži su nedvojbeno djelo mladog princa iz loze Wettinaca", kaže restaurator Frank Schmidt. No što govore crteži mladog princa o osobi koja je kasnije u povijest ušla kao Friedrich Mudri? Velika većina crteža se odnosi na ono što je žitelje tog vremena najviše i zaokupljalo: ratovi i borbe, razno oružje. I viteški turniri igraju veliku ulogu. Nije ni čudo ako se uzme u obzir da su budući vitezovi već od svoje šeste godine bili pripremani na ratobornu svakodnevicu. "No vitezovi nisu bili ono što bismo danas mogli nazvati profesionalnim vojnicima", kaže Jan Keupp, koji u Münsteru predaje srednjovjekovnu povijest. Vitezovi su sebe doživljavali kao društvenu elitu, koja, osim što se bori protiv "nevjernika", dakle ne-kršćana, štiti "djecu i nejač", živi po vlastitom kodeksu. Iz ovog kodeksa se razvila i srednjevjekovna viteška kultura kakvom je danas poznajemo, s trubadurima i romantičnom iskazivanju ljubavi dvorskim damama.

Friedrich Mudri pobornik novog doba

Crtež Goli kralj iz Rochlitza

"Goli kralj" iz Rochlitza

No povijest vitezova se može tumačiti i sa socijalnog aspekta. Uvijek treba imati na umu, kako kaže Jan Keupp, da se radi o jednom jako malom dijelu stanovništva. I to onom koji si je financijski mogao priuštiti viteški način života. Sama viteška oprema je stajala malo bogatstvo. Sve bi to bilo nemoguće bez feudalnog uređenja i naravno vojske kmetova koji su vladajućima omogućavali lagodan život na dvoru. No s početkom renesanse i otkrićem novih svjetova i jačanjem građanstva, slabila je uloga vitezova. Njihov ruralni svijet se kosio s novim vrijednostima ali i novim ratnim strategijama u kojima nije bilo mjesta za romantičnog idealistu u teškom oklopu. No kulturna komponenta viteštva se zadržala i dalje, posebice u plemićkim slojevima. Pogotovo kada se radilo o odnosu prema "slabijem spolu". "Davanje prednosti dami, pridržavanje vrata ili pomicanje stolca kada se dama sjeda za stol, sve je to nasljedstvo viteških vremena", kaže Keupp. Crteži na zidu dvorca u Saskoj prilog su teoriji o tadašnjoj svakodnevici mladih vitezova.

Dvorac Rochlitz u Saskoj

Dvorac Rochlitz u Saskoj je star preko 1.000 godina

U to se uklapa i crtež golog kralja koji svjedoči o tomu da su mladi svih povijesnih razloga imali u sebi ugrađen otpor prema autoritetima. U stvarnom životu autor "bezobraznih" crteža je sam pomogao uklanjanju autoriteta. Friedrich Mudri je bio veliki zaštitnik reformatora Martina Luthera čije ideje su na kraju i konačno pokopale ono što mi danas smatramo Srednjim vijekom.

Preporuka uredništva