1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Visokoobrazovani doseljenici neće u Njemačku

Kako Njemačku učiniti privlačnijom za visokoobrazovane doseljenike? Prijedloga je mnogo, no stručnjaci smatraju da najprije treba smanjiti ili čak i ukinuti brojne prepreke.

Znanstvenici raznih nacija

Samo 5 do 10 posto doseljenika je visokoobrazovano

Radnik na gradilištu

Stranaca je sve više, ali uglavnom loše obrazovanih

Njemačka očito nije tako popularna zemlja – barem ne kod visokoobrazovane radne snage. Druge zemlje su očito uspješnije u tome. Gunnar Heinsohn, sociolog iz Bremena, tvrdi da je 55 posto useljenika u SAD visoko obrazovano. U Australiji je taj udio veći: 85 posto, a u Kanadi čak 99 posto. U Njemačkoj pak iznosi tek 5 do 10 posto. Zato pojedini kršćanskodemokratski političari predlažu utvrđivanje kriterija za useljavanje od kojih će i država imati koristi: kvalitetno obrazovanje, stručne kvalifikacije i test inteligencije. Ova je ideja naišla na neodobravanje i oštre kritike. Njemačka Vlada također je odbila taj prijedlog.

Postojeći uvjeti nisu dovoljni

Kancelarka Merkel s doseljenicima prve generacije

Kancelarka Merkel s prvim doseljenicima u poslijeratnu Njemačku

Istina je, međutim, da Njemačka treba visokoobrazovane doseljenike. Predsjednica Paritetne socijalne udruge i bivša povjerenica za doseljenike berlinskog Senata Barbara John objašnjava kako već novi Zakon o doseljavanju propisuje da onaj tko dolazi u Njemačku mora zarađivati najmanje 70.000 eura. A za ostvarivanje takvih prihoda u ovoj zemlji mora se imati solidno obrazovanje. Druga mogućnost za useljavanje je otvaranje privatne tvrtke s najmanje 10 zaposlenika. „Za sada imamo 900 do 1.000 ljudi koji pod tim uvjetima doseljavaju u Njemačku. Naravno, za svjetske prvake u izvozu to je premalo. Trebamo puno više takvih ljudi, trebamo ih na tisuće“, kaže Barbara John.

Njemačka više nije poželjan cilj

Strani student s profesorom

Strani stručnjaci uglavnom zaobilaze Njemačku

Možda bi bodovni sustav po uzoru na, primjerice, Kanadu povećao tu kvotu. On se zasniva na jednostavnom načelu: što je sveobuhvatnije obrazovan kandidat za useljenje, što bolje vlada jezikom, to će više bodova dobiti i time će imati bolje šanse za dobivanje dozvole stalnog boravka. Mnogi stručnjaci zahtijevaju uvođenje sličnog sustava i u Njemačkoj. No Michael Bommes, sociolog sa sveučilišta u Osnabrücku koji se bavi istraživanjem migracija, kaže da je taj sustav i u samoj Kanadi na meti kritike te smatra da bi Njemačka morala ofenzivnije raditi na privlačenju kvalitetne radne snage iz inozemstva. Recimo, nudeći bolje radne uvjete i veće plaće. Barbara John kao glavne prepreke navodi prestroge propise, previše birokracije te nemogućnost izdavanja radnih dozvola i za partnere doseljenika. Ona upozorava: „Nismo više u situaciji da možemo birati ljude, već oni biraju zemlje u koje žele doseliti, a Njemačka trenutačno nije poželjno odredište.“

Poboljšanju te situacije mogle bi pridonijeti sasvim praktične stvari. Primjerice, jednostavnije priznavanje stranih diploma i svjedodžbi. Njemačka Vlada već radi na tome. To bi mogao biti važan korak u povećanju atraktivnosti Njemačke kod visokokvalificiranih useljenika.

Autor: Arnd Riekmann/Ana Kontrec

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva