1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Viruse pod ključ?

Razvijanje opasnog super-virusa u laboratoriju stavlja znanstvenike pred etičku dilemu: trebaju li rezultate svojih istraživanja uvijek objavljivati ili ih je ponekad bolje zadržati u tajnosti?

Virus H5N1

Virus H5N1

Scene iz Kine: epidemija ptičje gripe 2005.

Scene iz Kine: epidemija ptičje gripe 2005.

Prvi put se dogodilo da je američka vlada zamolila znanstvenike i urednike znanstvenih časopisa da zadrže detalje o nekom istraživanju u tajnosti. Imunolozi Ron Fouchier s roterdamskog sveučilišta Erasmus i Yoshiro Kawaoka sa Sveučilišta Wisconsin su uz pomoć novca iz američkih fondova za istraživanje napravili dvije odvojene studije o opasnosti od mutacije virusa ptičje gripe H5N1. Obje su - neovisno jedna o drugoj - došle do zaključka da su ovakve mutacije lako moguće u prirodi, ali da je prije svega moguće umjetno stvoriti ovakav super-virus. Fouchier je čak i razvio jedan visoko zarazni i smrtonosni virus koji se u laboratoriju brzo raširio među tvorovima i većinu ih ubio. Sada su znanstvenici ispunili molbu savjetodavnog odbora za biološku sigurnost američkog ministarstva zdravstva i dio studije koji bi mogao pomoći potencijalnim teroristima da razviju ovakav virus - zadržali u tajnosti.

Cenzura ili obrana od opasnosti?

Prof. dr. Dieter Sturma

Prof. dr. Dieter Sturma

Dio znanstvene zajednice na to je reagirao s negodovanjem. Njemačka udruga visokih škola govori čak o "cenzuri". Filozofi koji se bave etikom u bioznanostima pak smatraju da se u ovom slučaju mora odvagnuti što je važnije - sloboda istraživanja ili pravo ljudi na zdravlje i sigurnost - a to nije lako. "Sloboda istraživanja mora garantirati i slobodan pristup istraživanju cjepiva i terapija", naglašava profesor Dieter Sturma, direktor Njemačkog referencijalnog centra za etiku i bioznanosti (DRZE). Jer, argumentira on, samo ako su medicinarima poznati oblici mutacija nekog virusa, kao u ovom aktualnom slučaju, oni mogu raditi na istraživanju protumjera. S druge pak strane je opasnost da će ova saznanja dospjeti u krive ruke vrlo velika. Već je problematično i pitanje tko bi trebao odlučivati o tome koja saznanja smiju izaći u javnost, a koja ne. U znanosti je do sada uvijek vrijedilo načelo samokontrole, ali njega se ne drže uvijek svi znanstvenici, upućuje filozof iz DRZE-a. On kaže da bi vlade mogle uvesti neke zakonske smjernice, ali one ne bi mogle biti obvezujuće na međunarodnoj razini. Osim toga, ukazuje, međunarodne konvencije čiji je cilj držati znanje pod ključem "izrazito je teško provoditi u djelo".

Kako kontrolirati širenje znanja?

Dr. Bert Heinrichs

Dr. Bert Heinrichs

Dok se međunarodni sporazumi o prestanku širenja atomskog oružja mogu dobro kontrolirati, u slučaju rezultata istraživanja o mutaciji virusa to je jako teško. "Znanje se može jednostavnije širiti", naglašava doktor Bert Heinrichs koji vodi znanstveni odsjek DRZE-a. Osim toga, postavlja se i načelno pitanje: može li se ograničiti širenje znanja na isti način kao, na primjer, atomskog oružja? Nezamislivo je da bi se osnovalo neko "kontrolno tijelo za širenje znanja". "To bi bila neka vrsta cenzure", boji se Heinrichs.

Problem bi stoga trebala riješiti sama znanstvena zajednica, smatra on. I sada postoje neki instrumenti etičke samokontrole koje znanstvenici poštuju. Tako na primjer vodeći medicinski časopisi prije objave tekstova provjeravaju jesu li se znanstvenici pri svom istraživanju držali važećih etičkih principa, na primjer na području istraživanja matičnih ljudskih stanica ili pokusa na životinjama. Analogno tome bi se znanstvenici trebali pri objavljivanju informacija sami ograničavati i biti svjesni odgovornosti glede mogućih posljedica. "Generalno se ne može reći, pozivajući se na slobodu istraživanja, da se sva nova saznanja bez razlike mogu predstaviti u javnosti. Sloboda istraživanja nije neograničena", smatra filozof Sturma. Doktor Bert Heinrichs još ukazuje i na činjenicu da i sada postoje vojna istraživanja koja ostaju u tajnosti.

Autor: Fabian Schmidt/Dunja Dragojević

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva