1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Virtualni kulturni turizam

Od ovogodišnje turističke sezone Hrvatska ima velika očekivanja. Gotovo sudbonosno zvuče procjene mogućeg broja posjetitelja prirodnih i kulturnih ljepota, koji će napuniti recesijom nagriženi državni proračun.

default

Dubrovnik - grad riznica

Više nego ikada za privlačenje turista potrebno je upregnuti i nove tehnologije, no ovih dana objavljena studija zagrebačkoga Instituta za međunarodne odnose, koja je tijekom protekle dvije godine na primjerima iz 9 zemalja regije istraživala navike kulturnih turista u virtualnom svijetu, pokazuje da Hrvatska još nije spremna za turiste novoga doba.

Buchcover, Virtueller Kultur-Tourismus in Süd-Ost-Europa

Naslovnica studije o virtualnom kulturnom turizmu

Već je puno puta ustvrđeno da kvalitetno uobličena turistička ponuda mora pružati puno više od – u hrvatskom slučaju tradicionalnih – lijepih plaža i čistoga mora jer suvremeni će turist u eri virtualnoga svijeta odluku o odredištu za godišnji odmor donijeti na temelju puno više parametara: „Naš najveći problem je oslanjanje na masovni turizam, a kulturni turizam je nedovoljno percipiran, ali posljednjih se godina – mora se priznati - puno napravilo na području kulturnog turizma“, objašnjava voditeljica studije i urednica knjige „Kulturni turizam ide u virtualni svijet“ Daniela Angelina Jelinčić.

Ipak zapaženi pomaci

Recenzentica tog izdanja Nada Zgrabljić Rotar kaže da je nastala posve nova situacija u kojoj se nacionalni, kulturni i drugi identiteti utemeljuju virtualno: „Upravo se na tome treba više raditi, a zanimljivo je da turističke zajednice to još nisu prepoznale u dovoljnoj mjeri.“

Značajne pomake u virtualnoj prezentaciji kulture, ipak, bilježimo na primjerima Rovinja i nagrađivanog muzeja „Kuća o batani“, Ogulina i njegovog festivala bajki ili Lepoglave, gdje bi se trebao graditi Muzej čipke, no takvih je slučajeva premalo: „Koliko god nastojimo da se ostvari bolja suradnja kulturnog i turističkog sektora, ona je još uvijek na relativno niskoj razini“, konstatira Jelinčić, ali dodaje da pomaci postoje, no spomenuta tri primjera ostvarenja su jedne te iste agencije, koju čak i stranci uzimaju kao ilustraciju dobrog kulturnog menadžmenta.

Virtueller Kultur-Tourismus in Süd-Ost-Europa

Podrijetlo kupaca ulaznica za Dubrovačke ljetne igre 2007. godine preko interneta

Navodeći samo neke od neiskorištenih potencijala Nada Zgrabljić Rotar smatra da je Hrvatska uglavnom ostala u vremenu moderne kada se mislilo da se nema ponuditi ništa osim ljeta i mora: „No želje suvremenoga, postmodernoga turista vezane su za neke nove sadržaje, traži se iskustvo, a to se može ponuditi upravo kroz virtualne priče o dvorcima u Zagorju, Medvedgradu i Crnoj kraljici.“

Kupnja ulaznica preko interneta

Posebna je priča elektroničko poslovanje kulturnih ustanova, koje je u slučaju Hrvatske analizirano na primjerima Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i Dubrovačkih ljetnih igara. Kao kuriozitet navedimo podatak da se za dubrovački festival ulaznice putem interneta kupuju u Tajvanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Burkini Fasso, no ukupne prikupljene brojke pokazuju da se u virtualnom svijetu obavi tek 2–6% transakcija povezanih s kulturnim programima u Hrvatskoj. Usporedbe radi u Bugarskoj je internetski udio prodaje 5-10%, a u Sloveniji između 10% i 30%. Urednica Jelinčić ocjenjuje da je u okviru Jugoistočne Europe Hrvatska pri sredini dok Slovenija prednjači po većini indikatora, a slijede ju Bugarska i Rumunjska.

Virtueller Kultur-Tourismus in Süd-Ost-Europa

Dostupnost interneta u zemljama jugoistočne Europe

Kroz prikupljene podatke vidljivo je da se u Hrvatskoj puno radi na digitalizaciji kulturnih sadržaja – postoje i strateški dokumenti o tome (Albanija i Bosna i Hercegovina – recimo - još uvijek nemaju takve dokumente), no digitalizira se uglavnom zbog zaštite baštine, a ne zbog razvoja kulturnog turizma. Primjer pozitivnog trenda je sve prisutnija prodaja ulaznica za koncerte isključivo putem interneta: „Mi imamo sve veći broj rock koncerata i gotovo sve ulaznice se rasprodaju preko interneta – odličan je primjer grupa U2 koja je oborila sve rekorde internetske prodaje, tako vjerujem da zaista možemo slijediti svijet“, optimistično poručuje Daniela Angelina Jelinčić, no to su sve samo djelići slagalice čiji se obrisi tek naziru, pa Nada Zgrabljić Rotar zaključuje da joj se čini kao da Hrvatskoj nedostaje 10-ak godina u razvoju da prepozna sve svoje mogućnosti.

Autor: Vid Mesarić

Odgovorni urednik: Anto Janković